NE ČUJU SE ŠKOLSKA ZVONA, NEMA DJEČIJE GRAJE U DVORIŠTIMA U Srpskoj ugašeno sedam područnih škola u posljednjih pet godina: Iz sela „otišao“ i autobus

Aloonline.ba/Tamara Bogunović | Vijesti ∙ 05.02.24 17:03 ∙ 0

Prema podacima iz EDUIS-a, u školskoj 2023/2024. godni nastavu u područnim odjeljenjima pohađa oko 12.000 učenika, a osnovne škole u Republici Srpskoj pohađa 82.983 učenika.

ALOonline

Školske učionice u Republici Srpskoj sve su praznije, prvačića je sve manje, a mnoga djeca ispisana su iz škola zbog preseljenja u inostranstvo.

Prošle godine, prvi put u Srpskoj, upisano je manje od devet hiljada prvačića, a shodno tome polako počinju da se gase i područne škole, od kojih ostaju samo uspomene lokalnog stanovništva kako su nekada dvorišta vrvila od dječije graje.

Smanjena stopa nataliteta, ekonomske (ne)prilike u kombinaciji sa migracijama stanovništva oslikavaju poražavajuću sliku stvarnosti. Sela su pusta, a školska vrata zaključana.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS za ALOonline.ba saopšteno je da, u skladu sa Mrežom škola, u Republici Srpskoj ima 187 centralnih osnovnih škola i 457 područnih odjeljenja od čega 88 devetorazrednih i 369 petorazrednih.

U posljednjih pet godina donesena su rješenja o prestanku rada sedam područnih petorazrednih odjeljenja.

– Za ove škole su podnesene inicijative za prestanak rada. One su ostale bez učenika ili sa jednim učenikom, a ima situacija gdje su roditelji podnijeli zahtjeve da učenici nastave školovanje u drugom područnom odjeljenju ili u centralnoj školi – kazali su iz navedenog Ministarstva za ALOonline.ba.

Za svaku pohvalu, svakako je stav Ministarstva unazad nekoliko godina, da ne vrše racionalizaciju mreže škola, već da omoguće roditeljima koji žele da njihova djeca nastave školovanje u područnim odjeljenjima koja imaju mali broj učenika, da to i imaju.

Područna škola u Babićima pred gašenjem

– Osnovnu školu „Jovan Dučić“ u Lamovitoj pohađa 160 učenika raspoređenih u 16 odjeljenja. Od toga su dvije područne škole „Donja Bistrica“ u koju ide 31 učenik i područna škola „Babići“ koju pohađaju 4 učenika. Tri mjesne zajednice participiraju u školi, a oko 80 odsto učenika putuje svaki dan preko četiti kolometra kako bi došli do škole – kazao je Marinko Vučkovac, direktor u trećem mandatu pomenute ustanove, koji se sjeća da je samo prije deset godina ova škola brojala više od 800 đaka.

Dodaje da su prošle godine imali upis oko 20 učenika, a ove godine će imati upola manje.

– Babići možda neće imati nijedno upisano dijete iduće godine. U Donjoj Bistrici se takođe smanjuje broj upisanih đaka – izjavio je naš sagovornik.

Dodaje da su dva najveća problema sa kojim se susreću odlazak mladih u inostranstvo i migracija selo-grad.

– Mi smo i dalje na nekom minimumu, nismo ugroženi brojem učenika, ali je tendencija pada upisanih đaka svakako prisutna – kazao je Vučkovac i dodao da Donja Bistrica ne bi trebala dugoročno da se ugasi, ali Babići su u teškoj situaciji budući da idućih godina nema upisa.

Njegova procjena je da će škola završiti sa radom kroz dvije godine, osim ako se ne desi nagli priliv učenika, što je malo vjerovatno.

Vakuf, selo koje nestaje

Tragom ove tužne priče dospjeli smo do Vakufa, sela na „tromeđi“ u Lijevču u kojem se, već dvije godine, ne čuje školsko zvono.

Mještani dobro pamte kako su nekada učionice OŠ „Radovan Vulin“ bile ispunjene do posljednjeg mjesta. Pričaju kako je sa kobnim zemljotresom koji je pogodio Banjaluku 1969. godine prestala da biva osmogodišnja škola i prešla u rad područne četverogodišnje, a Aleksandrovac je dobio osmogodišnju školu koja radi i dan danas.

S vremenom, došlo je i do promjene naziva škole, kada je ona postala područna škola OŠ „Petar Kočić“ iz Nove Topole.

– Nekada je to bila škola sa 500-600 đaka. Pokrivala je nekoliko okolnih opština od Gradiške do Laktaša i Srpca. Bilo je to idealno mjesto za osnivanje škole, posmatrano sa geografske tačke – kazao je za ALOonline.ba Novak Paspalj, mještanin Vakufa i bivši učenik ove škole.

– Iz godine u godinu sve je manje stanovnika u selu, samim tim sve je manje djece i đaka. Na kraju smo došli do toga da je škola zatvorena. Tužno je to – kazao je Paspalj i ukazao na to da je ovom ipak „kumovao“ narod.

Kako kaže, ljudi biraju da svoju djecu voze u susjedno mjesto u školu.

– Evo vam primjer čovjeka koji dijete do škole može donijeti u rukama. Od školskih vrata do njegove kuće nema 20 metara, ali on šalje svoju djecu da idu u Aleksandrovac u školu jer će, kao, tamo bolje naučiti. I ono djece što bi trebalo da idu ovdje, šalju u Topolu ili Aleksandrovac. Kao da ovdje neće steći pravo znanje! – razočaran je Paspalj te dodaje da sada oronula građevina svjedoči nekim davnim boljim vremenima i da njena vrata budu ponovo otvorena jedino za vrijeme izbora kada mještani idu na glasanje.

Ispričao nam je i kako je ova obrazovna ustanova napravljena 1948. godine, te da ju je sagradio Marko Janjić iz sela Kukulje, koji je i kumovao školi.

Iz sela „otišao“ i autobus

U razgovoru sa mještaninom saznali smo da se i autobuska linija iz Vakufa za Banjaluku „ugasila“ prije otprilike 6-7 godina.

– Sjećam se kada je otvorena ta linija, 80-ih godina, bila je među prvim linijama iz Autoprevoza i jedna od najrentabinijh po broju putnika – kazao je Paspalj.

Sjeća se da je selo nekada bilo bogato za oko 130 domaćinstava, a sada ako ima i njih šezdesetak u kojima je po jedno ili dvoje ljudi.

– Nekada kada sam kao dijete sa ocem prolazio kroz selo zaprežnim kolima, nije bilo metra da se ne pozdravi neko na ulici. Sada, tri puta kroz selo možeš proći biciklom, jedva da ćeš nekoga vidjeti po dvorištu, kamoli na cesti. Na malom se primjeru najbolje vidi kako nestajemo – zaključio je Paspalj.

Statistički podaci

Prema podacima iz EDUIS-a, u školskoj 2023/2024. godni nastavu u područnim odjeljenjima pohađa oko 12.000 učenika, a osnovne škole u Republici Srpskoj pohađa 82.983 učenika.

BONUS VIDEO