SLUČAJ “TRGOVSKA GORA” Opasnost i za zemlje u slivu Dunava

Hrvatska, prema Strategiji zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva, u 2023. godini ima prvu obavezu tako da je, kako piše, i ona pod pritiskom da to pitanje što prije riješi u skladu sa evropskim pravom što, s druge strane, automatski i BiH stavlja pod veliki pritisak.

BiH je, kako piše, od 2015. do maja ove godine preduzela niz diplomatskih, političkih i pravnih aktivnosti, ali ne može se zaključiti da je stvoren ozbiljan međudržavni dijalog, a oko 70 odsto eventualnog negativnog uticaja se može odnositi na teritoriju BiH.

– Sve aktivnosti su se manje-više svodile na razgovore o zabrinutosti BiH zbog izgradnje odlagališta, bez njene formalne uključenosti u postupak. Razlog je većinom to što ta lokacija nije bila definitivno utvrđena, te da nije pokrenut postupak procjene uticaja na životnu sredinu, a Hrvatska je deklarativno izražavala spremnost da će ispoštovati odredbe ESPOO konvencije – navedeno je u dokumentu o kojem bi trebalo da se izjasne i ministri na nivou BiH nakon što su to učinile vlade u Srpskoj i FBiH.

U mišljenju i preporukama Misije iz Brisela navodi se da BiH mora imati dobro podloženu argumentaciju protiv te lokacije, što bi pomoglo da Evropska komisija, kao institucija za pitanje implementacije direktiva i međunarodnih sporazuma, postane saradnik BiH.

– BiH ne može paušalno, čisto deklarativno, bez dokazane argumentacije i činjenica osporavati lokaciju Trgovske gore. U protivnom, može se samo osloniti na uviđavnost Hrvatske kao susjedne države za željom BiH da ona ne bude definitivna lokacija. Bez prejudiciranja budućih stavova, takav stav se ne nazire. Hrvatska se do sada nije pokazala kao transparentan i kooperativan partner. Zato treba hitno naučno i argumentovano dokazati da će odlaganje tog otpada u kasarni “Čerkezovac” imati neprihvatljivo negativan uticaj na BiH – stav je struke.

Pravnici su predložili sedam zaključaka. BiH treba, prema preporukama, nastaviti istraživanja, insistirati na punoj saradnji susjedne Hrvatske, te intenzivirati diplomatske i međunarodnopravne aktivnosti s ciljem upoznavanja relevantnih međunarodnih institucija i država.

– U proces bi naročito trebalo pokušati uključiti i države kroz koje protiče Dunav, od ušća Save, imajući u vidu potencijalni negativni uticaj odlagališta na istu preko Une i Save – navedeno je.

Uz to, činjenice ukazuju da je Hrvatska prekršila ESPOO konvenciju i SEA protokol iz 2003. na šta treba reagovati, te obezbijediti ili osnovati fond za vođenje parnica pred hrvatskim sudovima s ciljem osiguranja prava stanovništva u skladu sa konvencijama koje garantuju takvo pravo.

– Otvoren put je i međunarodnopravnoj zaštiti pred Evropskim sudom za ljudska prava – zaključeno je u dokumentu.

BiH treba da intenzivira diplomatsku i stručnu saradnju sa Delegacijom EU u BiH, a ako se utvrdi da će doći do negativnog prekodržavnog uticaja, može od Hrvatske tražiti da da saglasnost za spor u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, ili eventualno, arbitražom.

– Krajnja opcija je da Hrvatska bude tužena u Hagu, pa da se takva saglasnost naknadno traži, pod pretpostavkom da se iskoriste sva druga sredstva –  piše u strategiji.

Slovenija

Strategija bi trebalo, uz zaključke domaćeg Ekspertskog tima, da bude dobra osnova za, kako je navedeno, planiranje, utvrđivanje i implementaciju daljih aktivnosti BiH povodom ovog pitanja.

U Pravnom timu podvukli su kao važnu činjenicu to da je Slovenija, koja je vlasnik pola NE “Krško”, još otvorena za opciju da otpad bude odlagan na njenoj teritoriji u slučaju da Hrvatska odustane od svojih namjera.

BONUS VIDEO: