PRIMORANI DA „ŠVERCUJU“ ĐUBRIVO I SJEME IZ SRBIJE Poljoprivrednici iz RS u grčevitoj borbi sa poskupljenjima, kupuju na kilo
Posljedice poremećaja na međunarodnom tržištu hrane građani Bosne i Hercegovine osjećaju već neko vrijeme. Poskupilo je ulje, piletina, mlijeko… Nažalost, tu nije kraj.
Prema svemu sudeći, predstojeća proljetna sjetva će biti znatno skuplja u odnosu na prethodne što u konačnici znači da će skočiti i cijene poljoprivrednih proizvoda.
– Cijene poljoprivrednog sjemena otišle su čak i do 30 odsto u odnosu na proteklu godinu, dok su cijene đubriva opale za nekih 20 odsto – kaže za ALOonline Bojan Vođević, poljoprivredni inženjer.
Takođe, prema predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžada Biće i predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojana Marinkovića nabavne cijene mineralnog đubriva u blagom padu, dok je kod sadnog i sjemenskog materijala došlo do povećanja cijena od 20 do 50 odsto.
– Nabavne cijene đubriva su u blagom padu, ali su zato sjemena i sadni materijal skuplji do 50 odsto i očekuje se da će još poskupiti. Kriza je nepredvidiva i moramo donositi odluke na dnevnom nivou. Vreća sjemenskog kukuruza 25.000 zrna je bila lani 95 do 100 KM, sada je već 150 KM, a može se desiti da bude i skuplja – istakao je Bićo.
Otkupne cijene su, prema Marinkovićevim riječima, na nekom nivou od prije mjesec, dva dana i tu nije bilo većih odstupanja.
– Cijena proizvodnog procesa, sjetve, sadnje u jednom dijelu je poskupjela, kada je riječ o sjetvenom i sadnom materijalu, ali sa druge strane cijene đubriva zasad padaju. Ono što je najveći dio troškova odnosi se na đubriva i gorivo kada je riječ o proljetnoj sjetvi i tu bilježimo jedan porast, a sa druge strane vidjećemo kako će se odvijati to sa mineralnim đubrivima. Sada ih imamo u dovoljnim količinama i cijene su gotovo svakodnevno podložne promjenama, istina u blagom padu, ali ne zna se dokad – dodao je Marinković.
Iz Srpske idu u Srbiju po đubrivo: Ušteda i do 100 KM
Uprkos pojeftinjenju đubriva poljoprivrednici u Srpskoj i dalje muku muče sa izdvajanjem novca za te potrebe. No, neki od njih su pronašli alternativu u kupovini gnojiva preko granice u susjednoj Srbiji gdje cu cijene đubriva jeftinije u odnosu na one u RS.
– Sijem otprilike 10 duluma zemlje, što kukuruza, takođe i ječama, zobi. Razmišljam da li ću i ove godine sijati cijelu površinu zbog poskupljenja goriva i poljoprivrednog repromaterijala. Na svu sreću slučajno sam otkrio da je u Srbiji dosta jeftinije đubrivo nego kod nas, pa sam kupovao tamo. Uspijem prenijeti preko granice nešto sitno, snalazim se jer je ušteda velika, čak i do 100 KM – kaže Stojan R. poljoprivrednik iz okoline Banjaluke.
Poređenjem cijena poljoprivrednog repromaterijala došli smo do zaključka da su cijene u Srbiji zaista nešto niše u odnosu na domaće. Razlika je najevidentnija kod sjemena za kukuruz, te vještačkog đubriva. Svakako je bitno napomenuti da cijene variraju od sorte do sorte, te mjesta nabavke sjemena odnosno đubriva.
Više uvoznog nego domaćeg sjemena
Predsjednici poljoprivrednih asocijacija u FBiH i RS ističu da BiH dominantno uvozi sjeme i sadni materijal, te da je ova proizvodnja u BiH u velikom padu. Bićo je rekao da proizvodnja sadnog materijala gotovo ne postoji, odnosno da je ima tek nešto u povrtarskim kulturama. Međutim, ono osnovno – sadni materijal, sjemena pšenice, kukuruza i ostalog je sto posto bazirano na uvozu.
– Kada je voćarstvo u pitanju tu imamo određene domaće proizvođače sadnog materijala koji su respektabilni, ali što se tiče hibrida kukuruza, soje, uljane repice, suncokreta, to je mahom bazirano na uvozu i to su sjemena čije su cijene zabilježile značajan porast u ovom proljetnom periodu – dodao je Marinković.
Kako za ALOonline kaže Vođević, đubrivo se uvozi iz Rusije, sjemena najčešće iz zemalja regiona dok je sasvim mali udio domaćeg porijekla.
Generalno, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, sjeme i sadni materijal najviše se uvoze iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Slovenije itd.
U prošloj godini uvezeno je 20,8 miliona tona u vrijednosti oko 46,5 miliona KM. Uvoz sadnica voća iznosio je oko dva miliona KM, a sjetvenog i sadnog materijala za: krompir 8,5 miliona KM, luk 3,7 miliona KM, pšenicu 6,7 miliona KM, kukuruz 17 miliona KM, soju 1,7 miliona KM, te suncokret 165.000 KM.
BONUS VIDEO: