Predrag Koprena: Povećati broj časova srpskog jezika i književnosti u školskom sistemu!
Foto/Privatna arhiva
Predrag Koprena, profesor srpskog jezika i književnosti, čije su učenice ostvarile vrhunske rezultate na Regionalnom takmičenju iz srpskog jezika, podijelio je svoje viđenje obrazovanja i nastave, te istakao važnost predmeta koji predaje.
Pored toga što već nekoliko godina radi kao profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji, istovremeno završava studij ruskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci sa prosječnom ocjenom 9,8. Na Instagramu pravi kvizove opšteg znanja, a za časopis „Finrar” piše članke iz oblasti jezičke kulture.
1. Na Regionalnom takmičenju iz srpskog jezika Vaše učenice su ostvarile najbolji rezultate. Kakvi su Vaši utisci?
‒ Marljivo smo se pripremali za takmičenje i naš rad je dao odlične rezultate. Ivana Ćulum, Anja Mučalovič i Maša Krivokuća osvojile su prva tri mjesta. Zanimljiva je i činjenica da su jedino u banjalučkoj regiji tri prvoplasirana učenika iz iste škole. Ivana, Anja i Maša, ne samo da su iz iste škole, nego su i iz istog razreda. Riječ je o učenicama koje svojim znanjem, zalaganjem i kolegijalnošću mogu služiti kao primjer drugim đacima. Nažalost, samo dvije prvoplasirane učenice idu na republički nivo. Razlog je geografski ključ. Po rezultatima trećeplasirana učenica bi se našla u gornjem dijelu tabele.
2. Šta posebno izdvajate kao bitan faktor obrazovanja?
‒ Unutrašnju motivaciju. Ona je osnovna pokretačka sila u bilo kojem segmentu života. Đaci koji imaju unutrašnju motivaciju, širiće svoje znanje nezavisno od ocjenjivanja. U tom slučaju ocjena je rezultat rada, a ne jedini cilj. U suprotnom, ako je ocjena jedini cilj, poslije ocjene motivacija nestaje. Drugo, veoma je važno da sistem znanja čini cjelinu, a ne da sve funkcioniše nepovezano.
3. Danas i visokoobrazovani ljudi često prave pravopisne i gramatičke greške? Na koji način bi se mogao riješiti ovaj problem?
‒ Rješenje je u povećanju broja časova srpskog jezika i književnosti, po ugledu na školski sistem razvijenih država. Tamo je broj časova maternjeg jezika daleko veći nego kod nas. Generalno, u nastavi više vremena treba posvetiti pismenosti i izučavanju jezika. Nedopustivo je da učenici završe školu, a da imaju problema s usmenim i pismenim izražavanjem.
4. Šta je to na čemu insistirate u nastavi i koje vrijednosti nastojite da izgradite kod učenika?
‒ Ja u đacima vidim buduće ljekare, profesore, inženjere, ekonomiste, pravnike itd. Zato nastojim da im objasnim značaj obrazovanja, pismenosti i opšte kulture. Što neko ima više znanja, njime je teže manipulisati. Prilikom obrade lektire insistiram na argumentovanom iznošenju stavova i razlozima nečijih postupaka.
Istraživanja su pokazala da se ljudi koji više čitaju lakše snalaze u teškim životnim situacijama. Meni je cilj razvijanje kritičkog mišljenja kod učenika i razvijanje svijesti o slobodi izbora. To znači sistem vrijednosti koji ne podrazumijeva usvajanje nečijeg mišljenja samo zato što je on na višoj poziciji. Naravno, stav koji pokazuje neslaganje treba biti iznesen na asertivan način.
5. Kada smo već kod lektire, smatrate li da postoje neka književna djela koja nisu u školskom programu, a trebalo bi da budu?
‒ Ljermontovljev „Junak našeg doba” i Čehovljev „Paviljon broj 6”. To su djela nevelika po obimu, ali svevremenska po svojoj umjetničkoj vrijednosti i pitanjima za razmišljanje koja pokreću. Naravno, to bi, zbog ograničenog broja časova, povuklo izostavljanje nekih drugih djela koja su trenutno u programu.
Osim toga, smatram da bi više prostora trebalo dati dvojici erudita – Mihizu i Vinaveru.
6. Kojeg savremenog pisca najviše cijenite i rado čitate?
‒ Od svih ljudi koji se bave ne samo književnošću nego javnih ličnosti uopšte najviše cijenim Dušana Kovačevića.
Njegovo književno, pozorišno i filmsko stvaralaštvo poznatije je od samog autora, a to često nije slučaj. I upravo to mnogo govori o njegovom kvalitetu. Možete napraviti anketu u Banjoj Luci ili bilo kojem gradu u regionu da provjerite ovu tvrdnju. Može se desiti da neko ne zna ko je Dušan Kovačević, ali će svi znati za njegova ostvaranja „Ko to tamo peva”, „Maratonci trče počasni krug”, „Balkanski špijun“, „Profesionalac”, „Sabirni centar”, „Radovan Treći” i sl. Ne samo da će to znati nego će se i začuditi zašto ih to pitate jer se podrazumijeva da to znaju.
Zato i ne iznenađuje što su replike iz njegovih djela postale dio svakodnevne komunikacije. Kad smo navodili Kovačevićeve drame, jedan učenik je oduševljeno pitao da li je moguće da je sve to napisao isti pisac. U trećem razredu, u okviru kulture izražavanja, postoje časovi koji se odnose na prikaz filmskog djela. Tad đaci kao zadatak dobiju da napišu recenziju nekog od filmova Dušana Kovačevića. To se pokazalo veoma uspješnim.
7. Na društvenim mrežama postavljate kvizove. Da li nam možete reći nešto
više i o cilju njihovog organizovanja? Možete li izdvojiti neka od
najzanimljivijih pitanja?
‒ Da, na Instagramu postavljam kvizove koji se tiču opšte kulture i informisanosti. Tako se na brz i zanimljiv način može saznati nešto novo. I nikad ne znate koja će tema nekog zainteresovati da je dodatno istraži. Nije se rijetko dešavalo da zainteresovani pitaju kad će nova pitanja.
A što se konkretno pitanja tiče, po reakcijama mogu zaključiti da je najzanimljivije bilo saznati da je Mira Banjac svoju karijeru počela u našem Narodnom pozorištu, da riječ brod osim plovnog sredstva označava i mjesto gdje se može pregaziti rijeka ili da se prema izrazima krdo konja i roj pčela kaže – parlament sova.
8. Pišete tekstove za časopis. Šta u tim tekstovima čitaoci mogu da pročitaju?
‒ Pišem članke iz oblasti jezičke kulture za časopis „Finrar”. U tim člancima nastojim da na zanimljiv način čitaocima približim različita pitanja iz jezika i pravopisa. Tako su u prethodnim brojevima čitaoci imali priliku da pročitaju različite zanimljive činjenice: kako su neke riječi dobile nazive, da postoje knjiga u kojoj nijednom nije upotrebljen vokal e, da ista riječ može imati dva potpuno suprotna značenja itd.
9. Pored toga što ste profesor srpskog jezika i književnosti, spremate diplomski rad na još jednom fakultetu – ruskom jeziku. Zašto ste se odlučili za još jedan fakultet?
‒ Da, završavam studij ruskog jezika i književnosti. Ostao mi je još diplomski rad. Znanje stranog jezika je uvijek korisno. Učeći ruski, otvorila su mi se mnoga pitanja i iz srpskog jezika upoređujući sličnosti i razlike među ovim jezicima. Ako dobro znate gramatiku svog jezika, onda vam je dosta lakše naučiti strani jezik. Da ne govorim kakvo je zadovoljstvo čitati Dostojevskog, Gogolja, Čehova, ili Puškina u originalu.
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
