Pandemija i inflacija pogurali porast uvoza i izvoza iz Republike Srpske

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 10.06.22 07:19 ∙ 0

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prva četiri mjeseca ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 3.941.024.000 KM

Poslovne novine, ilustracija

– Od ove brojke na izvoz se odnosilo 1.753.023.000 KM, a na uvoz 2.188.001.000 KM – stoji u ovim podacima.

Dalje se navodi da je spoljnotrgovinski deficit u periodu od januara do aprila ove godine iznosio je 434.978.000 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 80,1 odsto.

– Izvoz je u prva četiri mjeseca ove godine povećan za 34,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz povećan za 37,2 odsto – ističe se u ovim podacima.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za „Nezavisne novine“ da inflacija ima veći uticaj na uvozne cijene nego na izvozne.

– Mi, na primjer, dobrim dijelom uvozimo naftu i druge energente, i kako se mijenja i povećava cijena nafte, mi je po tim cijenama i uvozimo. S obzirom na to da smo zavisni od uvoza nafte, ta porasla vrijednost ne mora značiti da su uvezene veće količine, nego su veće cijene – objašnjava Đogo.

Što se tiče izvoza, Đogo smatra da naši privrednici trenutno nisu u stranju da povećaju cijene svoje robe, tako da je taj porast prilično realan, odnosno odgovara porastu obima izvoza.

– Pokrivenost uvoza izvozom značajno je veći nego u Federaciji BiH, tako da mi popravljamo prosjek BiH naviše i to pokazuje nešto veću konkurentnosti privrede RS nego FBiH, ali sa druge strane, sve zemlje koje su ušle u EU imaju trgovinski suficit. U Hrvatskoj turizam kao glavni faktor dovodi do toga. Zemlje regiona kao što su Bugarska i Rumunija takođe su prešle u poziciju trgovinskog suficita, tako da to što smo od 15 odsto poslije rata došli do 80 odsto jeste pozitivan razvoj, ali su i druge zemlje to prošle pa imaju suficit – naglasio je Đogo.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, rekao je da je važno napomenuti da je u prva četiri mjeseca prošle godine još vladala pandemija te da je to značajno uticalo na poslovanje na tržištu, što se mora uzeti u obzir.

– Kada je u pitanju uvoz, tu u značajnoj mjeri učestvuje roba široke potrošnje i sigurno je da se rast cijena te robe direktno odrazio na ovako značajan rast uvoza. Sa druge strane, kada je u pitanju izvoz, mi ipak industrijsku robu koju izvozimo nismo izvozili po daleko većim cijenama te robe na svjetskom tržištu – naveo je Blagojević.

Kazao je da je na veći uvoz uticao na povećanje cijena robe na svjetskom tržištu.

– Ipak, zbog strukture izvoza i proizvoda koje izvozimo, to su mogle da budu daleko veće cijene nego što jesu – zaključio je Blagojević.

Pridružite se našoj Viber zajednici