PODATAK KOJI POKAZUJE SVE Obrok na javnom kazanu sve češće traže i višečlane porodice

AloOnline.ba | Vijesti ∙ 18.03.24 11:08 ∙ 0

Broj bh. građana koji svoj obrok svakodnevno dobijaju u javnim kuhinjama raste iz dana u dan, a kako su u samim kuhinjama istakli, najporaznija je činjenica da više nema pravila ko su korisnici, te iako su to ranije bile starije osobe, sada besplatan obrok sve više traže i višečlane porodice

Foto: SRNA

Kako su za „Nezavisne novine“ naveli u javnim kuhinjama, skromne subvencije i povremene donacije jedva da su dovoljne za sve potrebe njihovih korisnika.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana „Mozaik prijateljstva“ iz Banjaluke, kazao je da u njihovoj javnoj kuhinji svakodnevno pripreme oko 800 obroka.

„Mi pravimo između 600 i 800 obroka dnevno, a vikendom i preko 1.200. Sigurno 1.600 ljudi, na različite načine, traži pomoć od nas, a kako ‘Mozaik prijateljstva’ to sve čini, mogu reći samo čudom Božijim“, rekao je Subašić.

Istakao je da od grada Banjaluka godišnje dobiju 12.500 KM, te da im to nije dovoljno.

„Najteže je obezbijediti hljeb, jer svaki dan potrošimo oko 300 hljebova. Često smo u medijima, pa nam se neko uvijek javi da pomogne, ali je borba, jer je korisnika sve više i više“, kazao je Subašić, dodajući da ne pomaže ni stalni rast cijena.

Zijada Pezić, direktor regionalnog Odbora „Merhameta“ Zenica, kazala je da svakodnevno imaju oko 400 korisnika, te da se taj broj povećava, posebno od perioda pandemije kovida 19, kada je dosta ljudi ostalo bez posla.

Dodala je da zbog rasta broja korisnika nekada nisu u mogućnosti da pomognu baš svima.

„Ljudi se, ako ne mogu nigdje naći pomoć, obraćaju humanitarnim organizacijama, a nažalost, nekada nismo u mogućnosti da ispunimo te njihove zahtjeve u onoj mjeri koliko je njima potrebno“, rekla je Pezićeva.

Navela je da se sada za pomoć javnim kuhinjama obraćaju građani svih starosnih struktura.

„Imamo često i višečlane porodice koje zbog minimalnih primanja ne mogu zadovoljiti svoje potrebe. Nažalost, u tim slučajevima bude više uvezanih problema, kao što su nemaština, bolesti i slično“, kazala je Pezićeva.

Kako je za „Nezavisne novine“ rekao Zijad Čanić, predsjednik Udruženja građana Narodna kuhinja „Optimisti“ iz Prijedora, dnevno naprave oko 250 obroka, a vikendima koji su neradni korisnicima daju konzerviranu hranu i hljeb.

„Grad Prijedor je prepoznao naš rad i putem Centra za socijalni rad nam dostavio spisak od 125 korisnika koji ispunjavaju kriterijume Centra i grad sufinansira njihov obrok koji košta tri KM“, kazao je Čanić, dodajući da problem predstavlja rast cijena, ali i rast minimalne plate.
„Mi samo na plate za svoja tri korisnika moramo dati oko 5.000 KM. Da nam je naći nekoga ko nam može pomoći u tome, to bi nam bila neka sigurnost“, rekao je Čanić, dodajući da nemaju mnogo donatora koji bi im mogli pomoći.

Naveo je da su se u decembru obratili Vladi RS za pomoć, koju još nisu dobili.

„Mi smo od Vlade RS dobili obećanje da će nam pomoći u donaciji brašna, ali još to brašno nismo dobili, a to bi nam dobro došlo, svaka nam je donacija dobrodošla“, istakao je Čanić.

Da više nema pravila ko su korisnici javnih kuhinja potvrdio je i Čanić, ističući da im sve češće dolaze djeca, za koje svake godine pripremaju i novogodišnje paketiće.

Najmlađi korisnici česti su gosti prve javne kuhinje za bebe Udruženja „Obraduj nekoga“ iz Bratunca, a kako je istakla Aida Sadiković Mehonić, predsjednica ovog udruženja, trenutno imaju 60 korisnika.

„Taj broj se povremeno mijenja. Većinski se finansiramo od donatora, koji ili pozivaju humanitarni telefon, uplaćuju na naše žiro-račune ili doniraju kašice, pelene i drugu hranu za bebe“, rekla je Sadiković Mehonićeva.

BONUS VIDEO: