NIZAMA, TAHIRA… Koja od nas je sljedeća? Ovo je okidač za monstruozne zločine!
Foto: Aloonline/Ilustracija
Mevludin Aljić (1965) u Podgajevima kod Živinica usmrtio je nevjenčanu suprugu Tahiru Čamdžić (1971), a nakon toga počinio samoubistvo.
Nevjenčana supruga je sinoć došla iz Njemačke, gdje je bila na svadbi kćerke. Nakon povratka iz Njemačke prvo je došlo do svađe, a nakon toga je Mevludin uzeo pištolj te usmrtio suprugu, a onda počinio i samoubistvo.
Motiv ubistva
Motiv ovog svirepog djela, prema prvim informacijama je ljubomora, a prema prvim informacijama u ovoj vanbračnoj zajedinici ranije nije bilo prijava za nasilje u porodici.
I dok je većina ljudi zanijemila pred užasom koji se nedavno dogodio u Gradačcu kada je Nermin Sulejmanović ubio svoju suprugu, Nizamu Hećimović, a sve to prenosio na Instagramu uživo, svjedočimo još jednom užasu u Živinicama nakon samo deset dana.
Šta je okidač za agresiju u emotivnim vezama?
Sudeći po fotografijama koje su objavljivali Mevludin i Tahira samo par dana prije krvavog pira, reklo bi se da je ovaj par u skladnom odnosu, ispunjenom ljubavlju.
Razmijenjivanje nežnosti, poljupci, Mevludin grli Tahiru, nježni pogledi koji govore sa fotografija sa društvenih mreža šalju poruku da ovaj par nije imao dubljih i većih problema.
Lažni sjaj društvenih mreža? Ljubomora? Nesigurnost? Bijes? Fatalna ljubav? Ili nešto sasvim drugo? Šta muškarce nagoni na ovakav vid nasilja prema ženama upitali smo sociologa Jadranku Berić.
Partnerske zajednice, bračne i vanbračna, su jedan od najsloženijih i najintimnijih ljudskih odnosa.
– Nasilje u emotivnim, ljubavnim vezama je ponašanje između dvoje ljudi koje za cilj ima kontrolu, moć i zastrašivanja jednog od partnera, što su žene u najvećem broju slučajeva. U vezi sa slučajem Mevludina i Tahire potrebno ja naglasiti da o uzrocima nasilja možemo govoriti samo ako poznajemo oba partnera i njihov odnos, što je meni nepoznato i o tome mogu samo oni koji su im najbliži da komentarišu. Slučaj Nizame i Nermina treba biti za primjer gdje je dobro poznavanje dinamike, uzroka i posljedica nasilja, jer je Nermin već bio poznat kao nasilnik, preduslov svrsishodnoj intervenciji i kvalitetnoj prevenciji nasilja uopšte, što je u njihovom slučaju pokazalo da kod nas intervencija i prevencija nasilja ne postoje – kaže Berić za ALOonline.
Prema riječima Jadranke Berić, nedavna dešavanja su prevazišla pojedinačna pitanja međusobnog odnosa partnera i vrijeme je da se to gleda kao problem cijelog društva. Ovo je samo slika socio-ekonomske krize u kojoj se društvo nalazi.
– Nažalost kod nas svi sistemi, pa i porodica, počivaju na sili ili prijetnji silom. Upotreba sile nam je legitimna za održavanje stabilnih odnosa, usvojena je kroz socijalizaciju i uči se da je sila ili prijetnja sredstvo funkcionisanja porodice i društva uopšte – dodaje naša sagovornica.
„Batina je iz raja izašla“
Naša sagovornica ističe da, sociološki gledano, za nasilje su odgovorne porodice i društvo u kojem živimo.
– Ako naša djeca svjedoče porodičnom nasilju koje je sklono transgeneracijskom prenošenju, možemo očekivati da oni usvoje nasilje kao prihvatljivo ponašanje. Uz to dodajte nezaposlenost, siromaštvo, otuđenost, nepovoljne uslove rada, poslijeratno razdoblje, dakle socioekonomske činioce odgovorne za razvoj nasilja i dobićete ovo trenutno stanje eskalacije nasilja u porodicama – kaže sociolog Jadranka Berić.
Pojašnjava i da stres, frustracije, lično nezadovoljstvo pojedinaca su neki od najjačih okidači nasilnog ponašanja. Kulturne vrijednosti, uticaj medija i dostupnost oružja takođe djeluju na odnos pojedinca prema nasilju, pa ga on prihvata kao oblik izražavanja emocija i način kontrole drugih.
Femicid u BiH
Odbor za praćenje sprovođenja i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH upozorava da je u BiH tokom 2021. i 2022. godine ubijeno 19 žena te poziva nadležne da reaguju i preduzmu mjere radi sprečavanja budućih slučajeva femicida i nasilja.
Prema Istanbulskoj konvenciji, država je obavezna da postupa s dužnom pažnjom prema svim prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama, što uključuje neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere da spriječi, istraži, kazni i za djela nasilja obuhvaćena ovom konvencijom.
Sigurna kuća
Zaštitu u Sigurnoj kući Kantona Sarajevo svake godine potraži približno 100 žena. Njih 30 odsto se ponovo vraća u sigurnu kuću nakon što prethodno pruži novu šansu nasilniku.
U BiH postoji osam sigurnih kuća, od toga je pet na području FBiH, a finansiranje nije regulisano zakonski.
– Mi u KS smo imali veliku sreću da smo imali jednu senzibiliranost Vlade KS i da smo dobili potpuno finansiranje – kaže nam Hodžić-Lemeš.
Od osnivanja je u KS resorno ministarstvo pokrivalo 70 posto troškova smještaja štićenica, dok je od prije dvije finansiranje stopostotno, što nije slučaj sa drugim ustanovama ovog tipa u BiH.
Na kraju je dodala da SOS telefon neprestano zvoni, posebno nakon tragedije 11. avgusta u Gradačcu kada je Nermin Sulejmanović ubio Nizamu Hećimović.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
