NAJMLAĐI „STANAR“ SIGURNE KUĆE IMA 2 GODINE Alarmantna situacija u Banjaluci: Sve više nasilja nad ženama mlađe dobi, blaga kaznena politika za počinioce

Aloonline.ba/Tamara Bogunović | Vijesti ∙ 17.01.24 19:00 ∙ 0

Žene se nakon izlaska iz Sigurne kuće suočavaju sa produženim oblicima nasilja od strane svojih bivših partnera kroz uhođenje i psihičke manipulacije.

FOTO: Ilustracija

U proteklih deset godina posebnu mjeru zaštite u Sigurnoj kući na području Banjaluke koristilo je više od 500 žena i djece koji su bili žrtve različitih oblika nasilja.

Od avgusta prošle godine kapaciteti Sigurne kuće su u potpunosti popunjeni, a u njoj je lani boravila 21 žena i 24 djece. Izuzetno potresan podatak jeste da najmlađe dijete koje boravi u Sigurnoj kući ima dvije godine.

Sve navedeno za AloOnline.ba potvrdili su iz Fondacije „Udružene žene“, osnivači Sigurne kuće na području grada Banjaluka.

Žrtve nasilja mlađe i srednje životne dobi

Danas, kada je nasilje u porodici kvalifikovano kao krivično djelo, postoji veća informisanost žrtava o svojim pravima. Kreirane su i odgovarajuće procedure za postupanje, pa samim tim postoji veća spremnost za prijavu nasilja.

Iz Fondaciji navode da njihovi servisi bilježe sve veći broj žena mlađe ili srednje životne dobi, koje su nakon kraćeg vremena odlučile da izađu iz začaranog kruga nasilja.

Međutim, još ne mogu govoriti o području sa uspostavljenom nultom tolerancijom na nasilje, jer postoji veliki uticaj rodnih stereotipa koji utiču na percepciju problema kao privatnog problema i neadekvatnu sistemsku zaštitu žrtava nasilja.

Aktivisti za borbu protiv nasilja nad ženama i djecom izražavaju zabrinutost zbog tamne brojke neprijavljenih slučajeva, koja upravo stoji iza rodnih stereotipa i nedovoljnih mogućnosti koje društvo pruža žrtvama.

– Žrtve su zabrinute za bezbjednost, ali isto tako uplašene od neadekvatne sistemske zaštite, dok su sa druge strane predstavnici institucija koji rade sa žrtvama oprezniji po pitanju procjene rizika od ponavljanja nasilja. Bez obzira na dob žrtve i trajanje nasilja, ono što je zajedničko za sve slučajeve jeste da se nasilje bazira na uspostavljenoj moći i kontroli nad ponašanjem žrtve različitim metodama prislile, zastrašivanja i prijetnji – kazali su iz Fondacije „Udružene žene“ za AloOnline.

Dodaju da se pojavom pokreta #MeToo, #Nisam tražila i drugih platformi u regionu pokrenula lavina otkrića o različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja, počevši od verbalnih do najtežih oblika seksualnog nasilja, čime je djelomično otkrivena dimenzija problema i poslana poruka da ne postoji adekvatna sistemska zaštita, te da svi mehanizmi kažnjavanja počinilaca moraju biti preispitani.

Promjene koje su nastupile, kako kažu, nisu dovele do zaustavljanja nasilja nad ženama, ali su uticale na kreiranje prostora u kojem su se žrtve ohrabrile da progovore i tako prekinu ćutanje, koje je niz godina bilo vezano za toleranciju na ovaj veliki društveni problem.

Primjena zakona

Naši sagovornici tvrde da se najveći problem javlja kod primjene zakona koji regulišu oblast nasilja u porodici jer je blaga kaznena politika za počinioce.

– Ovo ne šalje ohrabrujuću poruku žrtvama da nasilje prijavljuju. Svaki put kad izostane sankcija za počinioca ili ukoliko je ona svedena na uslovnu kaznu društvo potvrđuje da je nasilje prihvatljiv oblik ponašanja isključujući društvenu opasnost. Mnoge žrtve se odluče da prijave nasilje kad iscrpe sve resurse i shvate da su u velikom riziku zajedno sa svojom djecom. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici predviđa izricanje hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera u vidu udaljenja učinioca iz stambenog prostora, zabrana približavanja na određenu udaljenost i zabrana uhođenja, koje imaju za cilj dodatnu zaštitu žrtava kako bi se nasilje spriječilo. Međutim, postoji slaba praksa da se te mjere izriču, te se žrtvama ne obezbjeđuje zaštita u trenutku prijave, kazali su osnivači Sigurne kuće u Banjaluci.

Izlazak iz Sigurne kuće

Po izlasku iz Sigurne kuće najveći problem žrtvama predstavlja pronalazak izlazne strategije, odnosno najboljeg rješenja za žene i djecu u smislu započinjanja samostalnog života.

– Žrtve nasilja nisu konkurentne na tržištu, te prihvataju poslove koji se često svode na minimalne plate, čime ne mogu da zadovolje sve mjesečne potrebe svog domaćinstva. Inflacija je dovela do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, stanarina i drugih troškova života, čime se prelazi raspoloživi iznos kućnog budžeta – kazale su „Udružene žene“.

Dodaju da se žene nakon izlaska iz Sigurne kuće suočavaju sa produženim oblicima nasilja od strane svojih bivših partnera kroz oblike uhođenja i psihičke manipulacije.

– Sudski postupci podjele bračne stečevine traju jako dugo, te ne idu u korist ženama koje su preživjele nasilje.

Iz tog razloga bi bilo značajno raditi na jačanju proširenih prava na lokalnom nivou u smislu omogućavanja prava na socijalno stanovanje jedan određen period nakon izlaska iz Sigurne kuće, prednost u zapošljavanju, subvencioniranje ili oslobađanje plaćanja troškova za smještaj djece u predškolskoj ustanovi ili novčana pomoć – zaključuju sagovornici za AloOnline.ba.

Femicid

Na kraju razgovora sa članovima Fondacije „Udružene žene“ dotakli smo se teme femicida i izrade prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Republici Srpskoj jer su u saradnji sa drugim organizacijama koje vode Sigurne kuće, naši sagovornici sugestijama učestvovali u pripremi pomenutog Nacrta koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

– Novi Zakon donosi i definiciju femicida kao najtežeg oblika nasilja prema ženama, međutim on ne reguliše sankciju niti prepoznaje ubistvo žene kao posebno krivično djelo, već definiciju donosi samo u kontekstu preventivnog djelovanja.
Smatramo da je neophodno da se izmjeni i Krivični zakonik Republike Srpske i prepozna teško ubistvo ženske osobe odn. femicid kao posebno krivično djelo ili kao kvalifikovani oblik teškog ubistva te propiše kaznu od najmanje 10 godina do doživotnog zatvora, koliko je zakonom predviđeno za druge kvalifikovane oblike teškog ubistva. Ove reforme su nužne jer su ubistva žena u porastu i vidljivo je da postoji neadekvatan sistemski odgovor u kontekstu zaštite žrtava i sprječavanja svih oblika nasilja prema ženama – kazali su iz Fondacije za AloOnline.

BONUS VIDEO