NAJMLAĐI PACIJENT IMA 2 GODINE, NAJSTARIJI 95 Centar za mentalno zdravlje u Banjaluci ima „pune ruke posla“- Stručnjaci za AloOnline o najčešćim problemima kod djece i odraslih

Aloonline.ba/Tamara Bogunović | Vijesti ∙ 18.01.24 17:00 ∙ 0

Iz Centra za mentalno zdravlje u Banjaluci ističu da su pacijentima najčešće propisivani antidepresivi, upravo zbog pojava depresije i anksioznih poremećaja.

Ilustracija

Centrar za zaštitu mentalnog zdravlja JZU „Dom zdravlja“ u Banjaluci ima „pune ruke posla“, a samo u prethodnoj godini obavljeno je 23.420 pregleda i pruženo 93.846 usluga.

Iz ove ustanove za AloOnline kažu da je evidentan porast broja pacijenata svih starosnih struktura.

Mnogobrojna društvena dešavanja utiču na ljude da se obrate stručnim licima kada je u pitanju mentalno zdravlje, a iz Centra kao glavne uzročnike navode postkovid period, socioekonomski status, migracije stanovništva i mnoge druge.

Da niko nije „imun“ na stanja koja mogu biti prouzrokovana problemima sa mentalnim zdravljem svjedoči podatak da najmlađi pacijent u Centru ima samo dvije godine, a najstariji čak 95 godina.

Kako kažu, pacijenti se javljaju u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja zbog mnogih životnih situacija.

– Svaki pacijent ima svoj razlog zbog kojeg odluči kontaktirati stručnjake, ali najćešće je u pitanju gubitak posla, proces žalovanja, razvodi, različiti životni stresovi i različite zavisnosti – kazali su iz Centra.

Anksiozno-depresivni poremećaj

Kako kažu iz Centra, najčešće dijagnoze kod pacijenata u odrasloj populaciji su anksiozno – depresivni poremećaji.

– Anksiozno-depresivni poremećaj predstavlja jedan od najčešćih problema iz domena mentalnog zdravlja sa kojim se susreće sve više ljudi, kako djeca i mladi, tako i odrasle osobe – kazala je za AloOnline Bobana Popović, psiholog i psihoterapeut pod supervizijom.

Ona pojašnjava da i anksioznost i depresija predstavljaju prirodnu reakciju našeg organizma i često se javljaju kada u našem životu ima previše otežavajućih stvari (stres izazvan školom i poslom, brz tempo života, finansijska nesigurnost, negativni događaji u društvu, konflikti u odnosima, loša slika o sebi…), a premalo pomažućih (podrška, bilo stručna ili bliskih osoba, psihološka fleksibilnost).

– Često dolaze jedno uz drugo pa govorimo o anksiozno-depresivnom poremećaju. Tako na primjer, osoba koja često osjeća anksioznost i ne pronalazi adekvatan način kako da se nosi sa njom, pribjegava strategijama borbe ili izbjegavanja – povlači se iz određenih aktivnosti, razvija lošu sliku o sebi, kritikuje se. Vremenom upravo to izbjegavajuće ponašanje i osuđujući stav prema sebi dovodi do toga da naš život više nije isti i da je njegov kvalitet značajno narušen. Potpuno je razumljivo da se onda razvije i depresija jer osoba ne živi u skladu sa onim što joj je važno – kazala je naša sagovornica.

Zaključuje da su ovo stanja koja nisu nimalo laka za proživljavati, ali je dobra i ohrabrujuća stvar što se uspješno tretiraju uz pomoć psihoterapije i farmakoterapije po potrebi.

Razvojni i govornojezički poremećaji

Kada su u pitanju djeca, iz Centra za mentalno zdravlje kažu da su najprisutniji razvojni i govornojezički poremećaji.

Logoped Ivana Savić za AloOnline ističe da postoje različite vrste govorno jezičkih poremećaja kod djece.

– Najčešće poremećaje koje susrećem u praksi su razvojna disfazija (poremećaj govora i jezika kod kojeg je sposobnost djeteta da govori ili razumije govor ispod očekivanog za uzrast), dislalije odnosno nemogućnost izgovora pojedinih glasova ili nepravilan izgovor pojedinih glasova i ovo je najčešći poremećaj kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Ispoljava se u obliku omisije (izostaje glas), supstitucije (zamjena glasa) i distorzije (nepravilan izgovor glasa) – kazala je Savićeva.

Dodaje da su se ranije logopedima javljala djeca koja bi pred polazak u školu imala nepravilan izgovor dva ili tri glasa, a sada je taj broj povećan i na osam do deset glasova.

– Povećan je i broj djece sa specifičnim poremećajem učenja odnosno disleksijom i disgrafijom. Više je faktora koji utiču na povećan broj djece sa govorno jezičkim poremećajem, ali kao glavni faktor bi se sa sigurnošću mogao izdvojiti prevelika izloženost ekranima od najranijeg dječijeg uzrasta, što dovodi do izostanka interaktivne odnosno dvosmjerne komunikacije – izjavila je naša sagovornica.

Savićeva je svim roditeljima uputila savjet:

– Što više se igrajte sa djecom, što više komunicirajte, čitajte im priče, pjesmice i imenujte predmete iz okoline. Naravno, na vrijeme se javite logopedu ako uočite ili sumnjate na bilo kakav problem ili poremećaj u govoru.

Antidepresivi i lijekovi za smirenje

Iz Centra za mentalno zdravlje u Banjaluci ističu da su pacijentima najčešće prepisivani antidepresivi, a samo u protekloj godini za deset mjeseci ljekari su propisali 285.502 recepata za antidepresive i lijekove za smirenje, što je za 12.128 više u odnosu na isti period 2022. godine.

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kažu da su lijekovi koji djeluju na nervni sistem među najpropisivanijim medikamentima i nalaze se na visokom trećem mjestu.

Kada je riječ o lijekovima za smirenje, u Fondu navode da ljekari najčešće propisuju “alpazolam”, a od antidepresiva je to “sertalin”.

Nije sramota tražiti pomoć

U Centru za zaštitu mentalnog zdravlja JZU „Dom zdravlja“ u Banjaluci dolaze pacijenti i iz drugih gradova Republike Srpske kao i Federacije BiH.

– Pacijenti dolaze na lični zahtjev i sa zadovoljstvom možemo reći da je saradnja veoma dobra – kazali su iz Centra.

Za kraj razgovora stručnjaci su iskoristili priliku da upute apel građanima da im se obrate ukoliko se nađu u stanju potrebe za ovakvom vrstom pomoći.

– Ukoliko ste istrošili sve resurse za pomoć, lične ili u okruženju, potražite pomoć. Nije sramota potražiti pomoć, a mentalno blagostanje bez struke je nemoguće – zaključili su za AloOnline iz Centra za mentalno zdravlje.

BONUS VIDEO