DUPLO VIŠE PRIJAVA ZA NASILJE NEGO LANI U vrtlogu ljudskih sudbina i patnji „Plavi Telefon“ je izvor nade i utočište: Evo zbog kojih problema građani najčešće zovu za pomoć

ALOONLINE.BA/OLIVERA MATIJAŠEVIĆ | Vijesti ∙ 08.01.24 16:21 ∙ 0

U toploj tišini telefoskih linija, "Plavi telefon" postaje izvor nade pružajući građanima siguran prostor u kojem mogu slobodno da izraze svoje najdublje probleme i strahove

FOTO: Pixabay

U vremenu kada su vapaji za pomoć postali bučniji od rješenja, „Plavi Telefon“ postaje glas empatije i povezuje ljude sa stručnjacima koji su tu da neumorno slušaju njihove priče i pruže im pomoć.

Sa svakim zvukom telefona, otvaraju se vrata ka sigurnom mjestu gdje psiholozi i volonteri pružaju svoju posvećenost i znanje kako bi pružili rješenje i utjehu ljudima kojima je to potrebno.

U vremenu od 9 do 22 časa, ova anonimna savjetodavna linija postaje ne samo služba, već životna pozornica na kojoj se odvijaju lične drame ljudi koji traže rješenja raznih izazova koji ih tište.

Plavi telefon nije samo linija za pomoć, već nevidljiva mreža sačinjena od obučenih profesionalaca koji su naši saputnici kroz sve uspone i padove.

Maja Kovačević, koordinatorka rada „Plavog telefona“ , za AloOnline otkriva koji problemi su bili najčešći uzrok patnje i sa kojim mentalnim problemima su se građani BiH susreli u 2023. godini.

– U toku 2023. godine putem „Plavog telefona“ zaprimljeno je ukupno 15.200 poziva te 2.900 uputa putem elektronskog savjetovanja u odnosu na 2022. godinu u kojoj je bilo oko 14.800 poziva i 2.150 upita putem elektronskog savjetovanja. Pored toga, nadležnim institucijama prijavljeno je nasilje nad 85 osoba odnosno nadležnim institucijama proslijeđeno je 56 prijava sumnji na nasilje, dok je prošle godine taj broj bio duplo manji – navela je Maja Kovačević za AloOnline.

Koje su najčešće teme zbog kojih vas mladi zovu?

Djeca i mladi se najčešće javljaju kako bi razgovarali o problemima sa mentalnim zdravljem pri čemu su najzastupljenije teme strah i anksioznost, panični napadi, depresija, samopovrijeđivanje i suicidalne misli i ideje.

Pored mentalnog zdravlja, česta tema razgovora su i nasilje i zlostavljanje pri čemu je najzastupljenije emocionalno i fizičko zlostavljanje, te nasilje u porodici i nasilje putem interneta. Isto tako, djeca i mladi često se obraćaju kako bi razgovarali o vršnjačkim i porodičnim odnosima, partnerskim odnosima, o problemima u školi te kako bi se informisali o sek*ualno reproduktivnom zdravlju.

Koliko ste u ovoj godini imali prijava za sumnju na nasilje u porodici?

U toku 2023. godine nadležnim institucijama je proslijeđeno ukupno 56 prijava sumnji na nasilje što je skoro 2 puta više u odnosu na 2022. godinu kada je proslijeđeno 30 prijava sumnji na nasilje. Od ukupnog broja svih prijava u 2023. godini, 38% se odnosi na nasilje u porodici.

Da li primjećujete porast ili pad određenih problema među mladima posljednjih godina?

Od početka pandemije do danas primjetno je da se sve više osoba obraća savjetnicima Plavog telefona kako bi razgovarali o temama iz oblasti mentalnog zdravlja. Poređenja radi, svake godine od početka pandemije, bude i do 5 puta više razgovora na ovu temu u odnosu na period prije pandemije.

Pored toga, u periodu od mjeseca novembra 2022. do aprila 2023. godine bio je primjetan porast broja javljanja u kojima su građani tokom razgovora sa savjetnicima „Plavog telefona“ navodili da imaju suicidalne misli i ideje. U navedenom periodu broj poziva na ovu temu je bio 3 puta veći u odnosu na ranije mjesece te su se u prosjeku javljale 2 osobe svaki dan tokom našeg radnog vremena kako bi pričale upravo na ovu temu. U periodu od maja do avgusta taj broj je smanjen te su na sedmično nivou primana 1-2 poziva, međutim od mjeseca septembra 2023. godine primjetan je ponovni rast broja razgovora na temu suicida. Od septembra pa do danas savjetnici tokom sedmice u prosjeku imaju 4-5 savjetodavna razgovor na ovu temu.

Nadalje, u posljednje 3 godine primjetan je i povećan broj slučajeva nasilja na internetu. Broj razgovora koje se odnose na ovu temu je i do 7 puta veći u odnosu na period prije pandemije. Poređenja radi, u periodu prije pandemije nismo imali nijednu prijavu sumnje na nasilje putem interneta dok u periodu poslije pandemije na godišnjem nivou, u prosjeku, od ukupnog broja svih prijava 25 odsto se odnosi upravo na nasilje na internetu. Djeca i odrasli najčešće se obraćaju jer doživljavaju emocionalno nasilje putem interneta u vidu slanja poruka s uvredljivim ili prijetećim sadržajem, zatim zbog seksualnog uznemiravanja ili ucjenjivanja.

Koliko je prisutan problem nasilja nad ženama i kakav je odnos žrtava porodičnog nasilja prema traženju pomoći?

Kada je u pitanju nasilje nad ženama, nama se obraćaju osobe koje doživljavaju neki oblik nasilja u porodici ili. S druge strane, osobe koje su im bliske i koje bi željele da im pruže pomoć i podršku, a nisu sigurne na koji način to mogu da urade. U nekim situacijama, osoba koja doživljava nasilje spremna je odmah nakon prvog poziva da putem Plavog telefona prijavi to što joj se dešava, ali u većini situaciji osobe pozivaju i po nekoliko puta dok se ne odluče na taj korak. Razlozi zbog kojih odlučuju da ne prijavljuju su različiti, ali najčešće zbog toga jer su ekonomski zavisne od svojih partnera i zbog straha i nesigurnosti šta bi moglo da se dogodi nakon prijave. Neke osobe ne ostavljaju partnere jer misle da bi oni mogli da promjene svoje ponašanje s obzirom na to da ima perioda kada partneri nisu nasilni, kada se izvinjavaju za svoje ponašanje i obećavaju da će prestati. A dešava se i da same osobe koje doživljajaju nasilje vjeruju da je takvo ponašanje normalno jer su čitav život izložene nasilju te vjeruju kako su same krive za to i da su zaslužile da se partneri ponašaju na takav način.

Koliko je često pitanje sek*ualnog nasilja prisutno u razgovorima sa ženama i djevojčicama?

Žene i djevojčice nam se obraćaju kako bi razgovarale o sek*ualanom nasilju i uznemiravanju, a od ukupnog broja svih prijava sumnji na nasilje koje smo proslijedili nadležnim institucijama 20 % se odnosi na navedene oblike nasilja i zlostavljanja. U većini slučajeva djevojčice se obraćaju jer doživljavaju sek*ualnog nasilje i uznemiravanje putem interneta na način da im osoba prijeti ili ih ucjenjuje da će njihove intimne fotografije ili video snimke objaviti na društvenim mrežama ili na internetu ili na način da montiraju lice žrtve na por*o snimke, a zatim to dijele na internetu. Pored navedenog, javljaju nam se i odrasle osobe koje doživljavaju sek*ualno nasilje od svojih partnera ili jer su doživljavale sek*ualno nasilje i uznemiravanje u mlađoj dobi, a o tome nisu bile spremne da ranije razgovaraju.

Koliko su roditelji uključeni u podršku mentalnnog zdravlja djece?

Mi nemamo statističke podatke koji govore o tome u kojoj mjeri roditelji pružaju podršku svojoj djeci, ali ono što mogu da kažem, na osnovu našeg iskustva u razgovorima i sa djecom i sa roditeljima, jeste da nam se za pomoć i podršku obraćaju roditelji koji su primijetili promjene u ponašanju svoje djece i koji ne znaju kako da postupe u tim situacijama pa sa našim savjetnicima razgovaraju o tome kome mogu da se obrate i na koji način. S druge strane, pozivaju nas i djeca koja u toku razgovora govore kako imaju poteškoća s mentalnim zdravljem, da su se obraćali stručnim osobama i da imaju podršku svojih roditelja/staratelja u vezi sa tim. Ali, isto tako, često nas pozivaju i djeca koja navode da roditelji ne shvataju ozbiljno njihove problemi, da im govore „da su oni još djeca, i da ne mogu imati probleme“, „da stručnim osobama idu samo lude osobe“ te zbog toga ne žele da ih odvedu kod stručnih osobe za mentalno zdravlje.

Da li se više javljaju muškarci ili žene i koje su razlike u izazovima i problemima sa kojima se suočavaju?

Za pomoć i podršku se najčešće javljaju djevojčice i djevojke uzrasta 13 do 25 godine godina te žene preko 30 godina. Od ukupnog broja svih savjetodavnih i informativnih razgovora, oko 65% razgovora je od strane osoba ženskog pola, dok se dječaci i muškarci nešto rjeđe obraćaju za pomoć i podršku. Izazovi s kojima se suočavaju su poprilično slični za oba pola, uglavnom iz oblasti mentalnog zdravlja i socijalnih odnosa dok je u posljednjih godinu dana primjetno da se muškarci nešto češće obraćaju zbog problema ovisnosti (kocka, narkotici, alkohol).

Uslugu Plavi telefon (080 050 305) pokrenulo je Udruženje „Nova generacija“ iz Banja Luke 2013. godine. Do danas je zaprimljeno preko 62.000 poziva, preko 7.000 upita putem chat savjetovanja te je nadležnim institucijama upućeno više od 225 prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslim osobama. Prilikom zvanja nije potrebno ostavljati lične podatke, a zahvaljujući kompaniji M:tel, svi pozivi su besplatni bez obzira na mrežu iz koje osobe zovu. Takođe, aktivnosti Plavog telefona podržane su sprovede se u saradnji sa organizacijom UNICEF Bosna i Hercegovina.

BONUS VIDEO: