Bukejlović o izmjenama Krivičnog zakonika: „Cilj je unaprijediti oblast informisanja, a ne ograničavanje slobode govora“
– Ovaj zakon ima preventivnu svrhu i treba da preventivno djeluje. Živimo u vremenu gdje se informacije lako i brzo šire. Na taj način postoji potreba da se ova oblast reguliše na adekvatan način da bi se spriječile štetne posljedice – naveo je Bukejlović u intervjuu Srni.
On je naveo da od odluke Narodne skupštine Republike Srpske zavisi održavanje javne rasprave o navedenim izmjenama Krivičnog zakonika kao i njenom formatu.
– Narodna skupština Republike Srpske usvaja zakone i donosi odluke o zakazivanju javne ili stručne rasprave tamo gdje postoji potreba da se konsultuju zainteresovane organizacije, struka ili ima razlog za drugi način konsultacija. Tako će biti i kada je riječ o Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojim se uvodi novo krivično djelo protiv časti i ugleda, odnosno uvrede i klevete – naveo je Bukejlović.
On je rekao da postoji potreba novinarske zajednice da na svoj način okupi javnost.
– Smatram da će biti dovoljno prostora i na javnoj raspravi da svi zainteresovani budu prisutni i iznesu svoje primjedbe i sugestije u vezi sa Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika – istakao je Bukejlović.
Govoreći o kritikama pojedinih organizacija i ambasada na najavljene izmjene i dopune Krivičnog zakonika, Bukejlović ističe da je Narodna skupština zakonodavni organ u Republici Srpskoj, te da je jedino mjesto gdje se može govoriti o adekvatnom zakonskom rješenju, njegovom donošenju i proceduri usvajanja.
– Ne znam koliko je adekvatno dolaziti iz zemlje u kojoj već postoji ova cijela oblast krivičnih djela protiv časti i ugleda /u pojedinim zemljama se naziva i krivično djelo protiv reputacije i gdje postoji zatvorska kazna za ova krivična djela, a govoriti u zemlji gdje je u nacrtu predviđena novčana kazna – naveo je Bukejlović.
Bukejlović naglašava da je sa razlogom predviđen veliki raspon u novčanim kaznama i da ne treba banalizovati priču o tome.
– Ni u jednom od ovih krivičnih djela nije početni iznos 50.000 KM. Meni je žao što postoji jedna vrsta banalizovanja ovog raspona kazni, jer je vrlo jasno u kom momentu se izriču najviše kazne – ako počinilac u više navrata vrši isto krivično djelo i kada se izricanjem manje kazne ne postiže svrha kažnjavanja – pojasnio je Bukejlović.
Kada je riječ o donošenju zakon iz oblasti informisanja, Bukejlović navodi da navedena oblast nije u nadležnosti Minstarstva pravde, ali i smatra daje postojeći zakon potrebno uskladiti s realnim stanjem i modernim vremenom.
BONUS VIDEO:
- Tagovi
- Miloš Bukejlović