– Izvještaj i preporuka Evropskom savjetu da dodijeli kandidatski status predstavlja novu šansu za BiH – izjavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
Nije šija nego vrat
S druge strane, bivši diplomata Draško Aćimović kaže za Srpskainfo da se ništa ne mijenja te da ne treba biti previše optimističan.
On podsjeća da je EK navela da BiH mora da ispuni osam uslova da bi dobila kandidatski status, umjesto ranijih 14. Među uslovima koji se trebaju ispuniti i dalje su tri zakona, koja su tražena i ranije, a oko kojih su se često lomila koplja na političkoj sceni u BiH – zakon o javnim nabavkama, zakon o VSTS, zakon o sukobu interesa.
– Ništa se bitno ne mijenja. U suštini, taj kandidatski status nije toliko ni bitan jer je on samo međustepenica do otvaranja pristupnih pregovora. Bitnije je otvaranje pregovora do kojih mi nismo ni blizu. U suštini, gubimo više vrijeme na razgovorima o kandidatskom statusu umjesto da se posvetimo već sad mogućim pitanjima vezanim za otvaranje pregovaračkih poglavlja. Kandidatski status možemo imati godinama – kategoričan je Aćimović.
Korupcija
Međutim, upozoravaju da se stanje korupcije i vladavine prava u zemlji od objavljivanja 14 prioriteta dramatično pogoršalo. TI BiH navodi da dodjela statusa kandidata sama po sebi neće puno značiti za zemlju koja se nalazi u dubokoj institucionalnoj i političkoj krizi, osim što će formalno BiH postati “zarobljena država kandidat za članstvo” umjesto što je do sada bila “zarobljena država potencijalni kandidat za članstvo”.
– BiH je od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo u cjelosti ispunila tek jedan od 14 prioriteta, dok je u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije na koji se odnosi najveći dio prioriteta stanje dramatično pogoršano – ističu u TI BiH.
Produbljena kriza
U TI BiH ističu da ključni dio prioriteta, usmjeren na unapređenje integriteta pravosuđa, ne samo da nije ostvaren, već je stanje u tom segmentu dodatno pogoršano.
– Čak se i u samom izvještaju EU koji je objavljen navodi da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja države – ističu u TI BiH.
Još se navodi, kako kažu u TI, da su ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i korupciju na visokom nivou) ostali beznačajni, zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja u pravosuđe.
U TI BiH ističu da je u periodu od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije, vlast na nivou BiH bila gotovo u potpunosti blokirana, dok u Federaciji BiH nije ni formirana od održavanja opštih izbora 2018. godine.
– Visoki predstavnik svojim samovoljnim djelovanjem, suprotnim elementarnim demokratskim standardima i ljudskim pravima, kroz nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH u toku izbornog procesa, dodatno je udaljio BiH od ispunjavanja uslova za članstvo u EU i doprineo dubokoj institucionalnoj i političkoj krizi u zemlji – ocjenjuju u TI BiH.
Dodaju da izbori koji su održani u BiH 2. oktobra nisu bili ni fer ni pošteni, obilježeni su brutalnim zloupotrebama javnih resursa, prijetnjama, manipulacijama i narušavanjima integriteta izbornog procesa.
BONUS VIDEO:
