(UKRAJINA UŽIVO) Granatiranje Harkova i Lisičanska; Broj žrtava u Kremenčuku porastao na 11, tvrdi guverner
Foto: Ilustracija
- Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije
- Izvor: SAD ove nedjelje objavljuju kupovinu oružja za Ukrajinu
- Ukrajina: Rusija nastoji blokirati pristup Lisičansku s juga
Granatiranje Harkova i Lisičanska
U ruskom granatiranju Harkova, na sjeveroistoku Ukrajine, poginulo je pet osoba, a ranjene su 22, među kojima petero djece, tvrdi regionalni guverner.
Ruska strana, koja poriče da gađa civilne mete, nije komentirala navode.
Granatiranje je, kako navodi guverner te regije, zabilježeno i u Lisičansku, gdje je, kako je napisao, poginulo najmanje osam osoba, dok ih je 21 ranjena.
Broj žrtava u Kremenčuku porastao na 11, tvrdi guverner
Broj žrtava u napadu na trgovački centar u Kremenčuku porastao je na 11, a povrijeđenih je 50, izvijestio je guverner regije Poltava Dmitro Lunin.
Dodao je sa spasioci pretražuju ruševine, te da će broj žrtava vjerovatno nastaviti rasti.
Lunin kaže da je hospitalizirana 21 osoba, te da ih je 29 primilo prvu pomoć i da nisu u bolnici.
Von der Lejen: Ne bojkotovati samit G20 zbog učešća Putina
Predsjedavajuća Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da ne podržava ideju o bojkotu samita G20 ukoliko na njemu bude učestvovao i ruski lider Vladimir Putin.
Ona je ukazala da format G20 ima veliki značaj ne samo za razvijene zemlje, nego i za zemlje u razvoju i prema njenom mišljenju, potrebno je da se vode široki razgovori o trenutnoj situaciji u svijetu.
Očekuje se da će samit lidera G20, na koji su pozvani lideri svih zemalja članica, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina, biti održan 15. i 16. novembra na Baliju.
SAD i niz drugih savezničkih zemalja vršili su izvrše pritisak na Indoneziju, koja ove godine predsjedava G20, da otkaže poziv Rusiji za učešće na samitu, ali Indonezija je odgovorila da je Rusiji upućen poziv, da će se na samitu razgovarati o ekonomskim pitanjima i da politika ne može da utiče na agendu tog skupa.
Discussion with our G7 partners on climate and health.
Climate change affects us all. So we must maintain our ambitious climate goals. This requires close, inclusive international coordination.
Renewables will play a key role in ensuring both ambition and security of supply. pic.twitter.com/huxchi37a8
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) June 27, 2022
Vlasnik čelicane Azovstal tuzio Rusiju, traži milijarde dolara
Najbogatiji Ukrajinac i vlasnik čeličane Azovstalj u Mariupolju Rinat Ahmetov podnio je tužbu protiv Rusije Evropskom sudu za ljudska prava, tražeći odštetu za, kako je naveo, milijarde dolara poslovnih gubitaka zbog ruske invazije.
Ahmetov, u čijoj su čeličani ukrajinski borci sedmicama pružali otpor ruskom bombardovanju, tužio je Rusiju za „teška kršenja njegovih imovinskih prava“, saopštila je njegova holding kompanija System Cepital Management (SCM), prenosi Reuters.
U saopštenju SCM-a se navodi da Ahmetov također traži sudski nalog za „sprječavanje Rusije da i dalje sprovodi blokade, pljačke, diverzije i uništavanje žitarica i čelika“ koje proizvode njegove kompanije.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je na pitanje o tužbi Ahmetova rekao da Rusija više nije pod jurisdikcijom Evropskog suda za ljudska prava.
Rusija uvela sankcije za 43 kanadska državljanina
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da je za 43 kanadska državljanina, uključujući političke dužnosnike, zabranjen ulazak u zemlju.
U saopćenju Ministarstva podsjeća se da je Kanada u maju donijela odluku o sankcionisanju visokih rukovodilaca i članova porodica ruskih kompanija, prenijela je Anadolija.
Kao odgovor na to, ruska strana donijela je odluku da se 43 Kanađana stave na listu sankcija u okviru kojih im je “trajno” zabranjen ulazak u Rusiju.
U saopćenju je objavljena i lista imena obuhvaćenih ovim sankcijama, među kojima su i neka ministarstva i vladini dužnosnici te predstavnici vladajuće Liberalne stranke, kao i savezni i regionalni dužnosnici, školsko i univerzitetsko osoblje te politički stručnjaci.
Amerika šalje Ukrajini NASAMS sistem kakvim se štiti i Bijela kuća
Američki predsjednik Džozef Bajden objaviće danas da SAD šalju raketni sistem srednjeg i dugog dometa NASAMS za Ukrajince kako bi se odbranili od ruskog bombardovnja.
Kako piše CNN, NASAMS je isti sistem koji SAD koristi za zaštitu osjetljivog zračnog prostora oko Bijele kuće i američkog Capitola u Washingtonu i može pogoditi mete na udaljenosti većoj od 160 kilometara.
The United States want to supply Ukraine with an advanced Norwegian-developed anti-aircraft missile system. Norwegian Advanced Surface to Air Missile System (NASAMS). NASAMS is used by the US to protect White House airspace. Source AP.#NASAMS #USA #UkraineRussiaWar #Ukraine️ pic.twitter.com/KD6RRt5doY
— Kharkiv Pagan 🇺🇦 (@VMytus) June 27, 2022
ZELENSKI: Ukrajini treba moćna protivraketna odbrana i brži partneri
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebna moćna i efikasna protivraketna odbrana.
Zelenski je u video obraćanju, nakon što je Rusija juče izvela raketne udare na niz lokacija u Ukrajini, rekao da su neki od projektila oboreni, ali da je Kijevu potrebna moćna protivvazdušna odbrana, prenosi Interfaks Ukrajina.
– Moderna. Potpuno efikasna, koja može da pruži potpunu zaštitu od tih projektila. O tome razgovaramo svaki dan sa partnerima. Već postoje neki sporazumi. Partneri bi trebalo da budu brži ako su zaista partneri, a ne posmatrači – naglasio je Zelenski.
Prema njegovoj ocjeni, kašnjenje u transferu naoružanja Ukrajini je „poziv Rusiji da ponovo i ponovo napadne“.
Kanada rasporedila još dva ratna broda u Baltičkom moru
Kanada je rasporedila još dva ratna broda u Baltičkom moru i u sjevernom Atlantiku, koji su se pridružili paru fregata koje se već nalaze u tom području, u pokušaju da se ojača istočno krilo NATO u jeku rata u Ukrajini.
– Kanadski brodovi Kingston i Samersajd biće na četvoromjesečnom zadatku u okviru mjera odvraćanja u centralnoj i istočnoj Evropi pokrenutih 2014. godine nakon što je Moskva anektirala Krim – navedeno je u nedjelju u saopštenju kanadske mornarice, prenosi londonski Gardijan.
U saopštenju se navodi i da će do oktobra kanadski brodovi učestvovati u pomorskim vježbama čišćenja mina i održavati „visoku borbenu gotovost“, što će omogućiti da brzo i efikasno reaguju u podršci svim operacijama NATO.
And she’s off!
HMCS’ Kingston & Summerside will now join HMCS’ Halifax & Montreal in Europe, as part of a mission to show solidarity in response to Russian aggression. pic.twitter.com/Bqy3t6TzS3
— Graeme Benjamin (@GlobalGraeme) June 26, 2022
KALIN: Turska neće uvesti sankcije Rusiji, to bi nam nanijelo ekonomsku štetu
Turska se neće pridružiti sankcijama Zapada protiv Rusije, koje su uvedene zbog ukrajinske krize, izjavio je danas portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.
– Ne uvodimo sankcije i nećemo im se pridružiti. Moramo da gledamo naše interese. Ako svi ruše mostove, ko će onda razgovarati sa Rusijom – rekao je Kalin u intervjuu za televiziju Haberturk, a prenosi TAS S.
On je naglasio da su ekonomski odnosi Turske sa Rusijom takvi da će sankcije nanijeti više štete turskoj ekonomiji nego ruskoj.
– Imamo jasan stav. Zapad to nije prihvatio – rekao je Kalin.
Turkey will not support the anti-Russian sanctions of the West, because it does not want to harm its economy, Turkish presidential spokesman İbrahim Kalın said on Haberturk TV channel. pic.twitter.com/JwwsNjKdoe
— Intelsky (@Intel_sky) June 26, 2022
MATVIJENKO: Ukrajina je prešla crvenu liniju, pregovori samo pod ruskim uslovima
Pregovori Rusije i Ukrajine mogu se voditi samo ako Kijev prihvati uslove Moskve, izjavila je predsjednica Savjeta Federacije Valentina Matvijenko.
– Naravno, da je Zapad htio, stavio bi Kijev za pregovarački sto i natjerao ih da zaključe mirovni sporazum. Imali su sasvim druge ciljeve, druge zadatke. A danas je to već svima očigledno. Ipak, Rusija nije izbjegavala pregovore, mi smo počeli pregovore sa Ukrajinom – rekla je Matvijenkova televiziji STV.
Ona je objasnila da bi pregovori trebalo da se odvijaju pod „realnim uslovima“.
– Oni su poznati. I mi smo ih javno objavili. To su uslovi koji su saopšteni u ciljevima specijalne vojne operacije i, naravno, Rusija neće pregovarati ni pod kakvim drugim uslovima, jer je Ukrajina ta koja je prešla crvenu liniju – dodala je Matvijenko.
U Ukrajini se, prema njenim riječima, kolektivni Zapad bori protiv Rusije.
– Ako govorimo o tome šta se dešava u Ukrajini, nije Rusija ta koja ratuje. To je kolektivni Zapad, NATO je taj koji ratuje sa Rusijom rukama Ukrajinaca. Zato smo morali učinimo sve da zaštitimo svoj suverenitet i našu bezbjednost – naglasila je predsjednica Savjeta Federacije Rusije.
Matvijenko je rekla da su uslovi Rusije važni i za evropsku stabilnost uopšte.
U toku čišćenje kombinata „Azot“ u Sjeverodonjecku
Vojnici specijalne čečenske jedinice „Ahmat“ i Narodne milicije Luganske Narodne Republike čiste teritoriju hemijskog kombinata „Azot“ u oslobođenom Sjeverodonjecku.
– Čistimo teritoriju fabrike. Nalazimo dosta svega. Prošli put iznijeli smo osam ili deset kutija patrona za zarobljeni mitraljez – rekao je za Sputnjik pripadnik specijalne jedinice „Ahmat“ sa pozivnim znakom „Kot“.
Бойцы „Ахмата“ и Народной милиции ЛНР ведут зачистку территории „Азота“https://t.co/MO1wZdAbpf pic.twitter.com/qcFz8u5ow3
— РИА Новости (@rianru) June 27, 2022
Možda vas zanima
Svijet
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
