RJEČNIK LIČKIH RIJEČI I IZRAZA Znate li šta je to „bena“, „klapac“, „mazdrman“ – krajiške fraze koje se upotrebljavaju i dan danas, a evo šta znače neke od njih
Jezik je jedan od bitnih dijelova identiteta svakog čovjeka i naroda. U svom govornom ostvarenju, jezik, ima više oblika: razgovorni, mjesni govor, dijalekt, narječje, standardni jezik, sleng, profesionalni jezik i dr.
Na nivou zavičajnosti, pa tako i ličke, jezični identitet može se posmatrati kao govor svakog mjesta (naselja), koji je opet dio dijalekta, odnosno narječja kojem pripada.
O istočnohercegovačkom-krajiškom dijalektu
U ovom tekstu vas nećemo mnogo opterećivati svim vrstama narječja i dijalekata, već ćemo samo izdvojiti onaj koji je bio nama interesantan, odnosno onaj lički dijalekt koji se prema literaturi smatra za najrašireniji – istočnohercegovačko-krajiški dijalekt.
Istočnohercegovačko-krajiški dijalekt izvorno govore Srbi u istočnoj, južnoj, središnjoj i sjevernoj Lici (Donji Lapac, Srb, Udbina, Korenica, Gračac, Medak, Raduč, Bunić, Visuć, Vrhovine, Vodoteč, Prokike i dr.).
Govori ga i svo srpsko stanovništvo na ostalim područjima Hrvatske (Kordun, Banija, Slavonija), Srbi središnje i sjeverne Bosne, u istočnoj i južnoj Bosni i Hercegovini, zapadnoj Srbiji i sjevernoj Crnoj Gori.
Prostorno je to najrašireniji ijekavski štokavski dijalekt kojim izvorno govore Srbi navedenih područja, pa se može smatrati najraširenijim dijalektom srpskoga jezika.
„Deder mali ne budi bena, dobićeš zauvo!“ – Znate li šta je to „bena“, „brljeuška“, „guvno“, „paljak“, „cicvara“?
Bogatstvo svake zemlje, nacije, područja dobrim dijelom se ogleda u jeziku i diverzitetu jezičkih kategorija. Ličani, moglo bi se reći, imaju vrlo specifičan dijalekat koji karakterišu izuzetno zanimljive fraze koje se originalno razlikuju od književnog jezika.
Ukoliko ste porijeklom sa već gore pomenutih krajeva značenje ovih riječi neće vam biti strano, no ako niste „preznojićete“ se dok rastumačite šta to koja riječ znači.
Bena, benetina – budala, budaletina
Biljac – teško čupavo zimsko ćebe tkano od grublje debele vune u nekoliko boja (crvena, crna…) Obavezno se spremao za udaju i puno ljubavi se vodilo pod biljcem u dugim ličkim noćima. “Šaren Mate, uzja na te”.
Bocunić – staklena teglica; Bocunić za rakiju – staklena posuda s drškom izvana pokrivena pletenom zaštitom
Bota, botica – grumen, grudva
Brlja – loša rakija, a može i neuredna ženska
Brljeuška – šamar, pljuska
Va(v)jek – uvijek; “vajek skupa, ka tići”.
Verige – metalni lanci zakačeni na gredu u kuhinji iznad ognjišta na koje se kači kotlić
Gra – grah, pasulj
Grko – gorko; “Grko ka pelim”!
Grَota – šteta, a može biti i grijeh; “Grooota je bacati kruv u smeće”.
Guvno – mjesto gdje se vrše žito, s konjima na primjer
Deder – ajde
E…e…e… – da, da…
Est, vala! – uzvik: Pravo kažeš, baš je tako!
E da te? – gdje si, jesi dobar – znak pozdrava
Zabasati – zalutati; “Zabasale mi ovce u strani, moram i ićvratit”.
Zera, zerica – malo; “Dajde mi zericu cukra, šutra ću ti vratiti”.
Jope – opet; “Dobar dan, jope ja”!
Kidati (snijeg) – čistiti duboki snijeg i praviti prtinu
Kiklja – haljina, ženski jednodjelni odjevni pedmet
Klapac, klapčić – dječak, dječačić
Klepka – zvono koje se stavlja ovce. Ovce su imale klepke, krave zvona, a volovi bronze
Klisanje – lička čobanska igra
Kožun – prsluk od ovčije mješine
Kriviti se – plakati; “Krivila bih se od muke crne!“
Larmati – galamiti
Maći-a-o – mali, mala (dijete), maleno
Majka – izraz koji se odmilja upotrebljava za oslovljavanje drage i bliske osobe (ne nužno majke u biološkom smislu, već i drugih osoba sa kojima ste prisni)
Majkan – momčina, delija
Mazdrman – čovjek sirovina
Mraka – opasna osoba, nezgodan čovjek; “Ih Mirko je mraka prava!”
Mrždavci – određen dio u nosu – „smrad me udario u mrždavce“
Naćve – za miješenje kruva, pogače,kurzovnice ili smjesovnice, napravljena od izdubljenog debla kao malo korito.
Nakurnjak – ličke zime su bile nekada jako hladne pa je cura tajno plela i “nakurnjak” za mladoženju i stavljala u škinju sa ruvom (djevojačka oprema) za udaju. Nije poznato da li su postojale standardne mjere za isti.
Nigda njesam – Nikada nisam (bio, vidio…)
Nude – daj, vidi, a može se koristiti i kao izraz čuđenja; “Nude probaj valja li (rakija), saَm sam je peka, ima preko 20 gradi”.
Paljak – kutlača
Parip – konj
Pojata – štala, sjenik
Popara – jednostavno jelo za doručak ili užinu; Priprema: Nadrobiš preškicu (kruh bez germe) i preliješ vrućom vodom koja se prokuvala na masti i dinstanom luku a kojoj možeš dodati začine po volji (crvene paprike, začin C ili Vegeta, papar…), a u stara vremena se stavljala samo so jer drugog nije bilo
Pržina – sitni pijesak
Preša, prešiti, (na)prešit – žurba, žuriti, brzak
Priglavak – dio pletene vunene čarape koji ide na stopalo
Prkno (najčešće golo) – stražnjica
Prznica – čovjek koji se lako uvrijedi
Rubac – marama
Runjav – dlakav
Skorup – kajmak na vrhu prokuhanog mlijeka
Stožina – drvo bez granja oko kojeg se slaže sijeno
Struga – kapija ili ograda
Tratur – lijevak
Treviti – biti, desiti se, sresti nekog; “Baš se trevilo da i ja budem na sajmu ono kad je ..”
Trklja – tanko drvo za vezivanje npr. paradajza a moglo se dobiti i trkljom po leđima
Tronožac – stolica na tri noge
Ćaća – otac
Undak – onda
Usovan/urovan – naopak, neobuzdan
Firanga – zavjesa
Cicvara – tradicionalno jelo koje se priprema za Božić. Pravi se od kukuruznog brašna, masnog kajmaka i mlijeka.
Šajtov – novčanik
Škale – ljestve, merdevine
Šparet – šporet
Šljaka – štap za podbačanje, za ukras ili kao ortopedsko pomagalo
Špijati – špijunirati
Šprulja – dugačka motka; vrlo visok, mršav čovjek (podrugljivo)
Stari lički recept koji se pravi od pamtivijeka – police
Ličke police – jelo od krompira, presječenog napola
Priprema:
Krumpjere (oprane) presiječeš napola, metneš soli na jednu polovicu , pa utrljaš u onu drugu. U vruću pekanu metneš police složene u protvan tako da im je bijela strana odozgo i pečeš dok ne požute. Jedeš vruće, a najbolje da ne guliš ljusku nego onako sve skupa pa jedeš uz slaninu i bijeli luk.
Istočnohercegovačko- krajiškim dijalektom su govorili i Srbi u Bosanskoj Krajini. Dakle, upotrebljavao se ovaj dijalekat ne samo u sjevernim, centralnim i istočnim dijelovima Bosne i Hercegovine, nego i u zapadnim, čak mislim najviše zbog blizine Hrvatske Krajine i istog porijekla plemena koja su živjela u jednoj i u drugoj Krajini. Sve navedene riječi su koristili u govoru i moji preci u Bosanskoj Krajini, pradjedovi i prababe, babe i djedovi, nešto malo manje roditelji, čak i moje generacije pri odrastanju. Kasnije smo manje upotrebljavali ove riječi pod uticajem škole i književnog jezika.
To je isti narod sa obe strane Une. Slomom Turske i aneksijom Bosne od strane Austrije nestala je vojna Krajina, a Begovsku zemlju uz granicu pa sve do Mrkonjića i Šipova su Austrijanci podjelili svojim Krajišnicima i na taj način tom zemljom im platili službovanje u svojoj vojsci. U Drvaru,Srbu,Lapcu,Petrovcu,Krnjeuši pa sve do Banjaluke iste riječi isto značenje i isti narod. Po priči moga djeda on je pamtio i rodbinu koja se odselila u Podgrmeč u tim vremenima. Ista prezimena iste Slave ista krv.
Podase, nadase – nizbrdo, uzbrdo
Podase = pod sebe, ispod sebe;
Use,nase i podase….vavjek bilo,hahahaha
Ja sam od Drvara i sve ove riječi sam razumjela,jer se u drvarskom kraju isti govor koristio i još ga koriste rođeni do 70-ih godina prošlog vijeka
Licani su pravi, posten, vrijedan i cestit narod
Tako se isto govorilo u selima Bosanskog Petrovca, gdje sam i ja rođena😂😂😂😂
Police se jedu najbolje uz basu 😁
Licanin od Udbine sve razumom
Uz slaninu i basu najbolje
Da tako se govorilo u Donjem Lapcu, ali mislim da ono malo naroda sto se vratilo u Lapa, na zalost prihvata drugi jezik, meni ni malo mio!
Koristim i danas mnoge od ovih rijeci pogotovo sa unucadi da znaju da se ne zaboravi Prokike
A zna iko sta je briktas?Struka?
Kiklja?To sam od moje bake naucila😀
Briktaš-novčanik, struke-ogrlica, kiklja- suknja, kantriga, pinjur, košunel???
Kantriga-stolica,pinjur-viljuska
kantriga – stolica, pinjur – viljuška, košunel – jastuk
Novcanik,ogrlica,haljina
Sajtov ili novčanik.
Novčanik, ogrlica (niska), haljina, suknja, ja sam lička snajka.
Struka ogrlica, Kiklja suknja, Briktas se ne mogu sjetiti 😔
Drvar i danas govori tako
Pozdrav od Drvarcanke 😉
Tako se isto govorilo u selima Bosanskog Petrovca, gdje sam i ja rođena😂😂😂😂
Ceko loče vareniku. (Pas pije mlijeko)
Što sam stariji sve više upotrebljavam te riječi,ai dijecu podučavam.
Sve mi žao da padnu u zaborav.
Ceko a može i Ćeno loče varenike iz padeljce
Kajdar ili kajdra – sposoban ili sposobna
Kadar ili kadra kod mene se govorilo za sposoban!
Kadar ili kadra – sposoban ili sposobna
Zapravo je još „pravilnije“ da „ćeno loče vareniku“!😜
Briktaš_novčanik,struka_perle oko vrata,ukras.Kiklja_suknja ili haljina.
Ima toga još
Padela – šerpa
Kolo- ringla
Buce – gumene čizme
Škare – makaze
Tačke- kolica sa jednim točkom za prevoz trave,sjena,pjeska,po potrebi…
Klozet – WC
Ima toga još…..
To se koristi u mom kraju kod ključa sam odrasto uz take rječi
Moja mama je iz Krsa kod Perusica govorila za makaze nozice.
I u podgrmecu isto
Ima još
Kolo – ringla
Padela- šerpa
Tavica- tiganj
Škare – makaze
Tačke- kolica sa jednim točkom za prevoz sjena,pjeska,trave za krave,svinje,itd..( višenamenska)
Buce- gumene čizme
…..
Škiljak- šešir
Plast sjena- hrpa košene suhe trave
Kod mene su škare nožice😀
Nozice makaze
Ima još
Kolo – ringla
Padela- šerpa
Tavica- tiganj
Škare – makaze
Tačke- kolica sa jednim točkom za prevoz sjena,pjeska,trave za krave,svinje,itd..( višenamenska)
Buce- gumene čizme
…..
Škare su općeprihvaćeni izraz i ne mogu se vezati za Liku. Ličani imaju riječ za to: nožice.
Škare su općeprihvaćeni izraz i ne mogu se vezati (samo) za Liku. Ličani imaju izraz za to: nožice
Kad smo već kod tački…
točak – bicikl
Bil ti ijo krompjera sam svarila,amožda bi ijo palente i začine
Bil ti ijo kumpjera što sam svarila, o morda bi ijo palente i začinje.
котач- бицикл
Dje zaboravi coklje I vareniku
Deder, a može i dela (isto značenje).
Strstaja
Moji su iz Barleta i Mogorica, taj mi je govor poznat
Nakurnjake i danas plete jedna vrlo obrazovana zena u Lickom PetrovomSelu. Na jednom takmicenju odnela prvu nagradu. Lijepo iznenadjenje je kada je na kraju svoje tocke sjela i odsvirala pijanino. To je dokaz da nakurnjaci nisu za sprdnju, vec imaju funkciju
To smo mi Licani,Krajisnici….
Podase = pod sebe, ispod sebe;
Ok
Dje zaboravi coklje I vareniku
U ovim krajevima se nisu koristili slova H I slovo F .
NAGIBAJ ko pogodi alaj vera
mislim da je vezano za zaprežna kola
Nagibaj-gutljaj iz flase
Nagib-rakiju su tako zvali u Korenici za vreme rata
Zaboravili ste:
Pazdrkan ili Mazdrkan – sirovina od čovjeka ili Spadalo.
briktaš – novčanik, struka – perla, kiklja – haljina
Od jela zaboraviste palentu, basu, licki sir skripavac i nadaleko cuven licki kupus.
Moga si ti, moga, da si ćijo, al’ njesi ćijo!
Trumba-cev od šparketa do dimnjaka
Šparket-šporet
Rol-rerna
Dokučiti-dohvatiti
Šlape-papuče (pletene i podšivene za napolje)
Kru-hleb
Vagir-poluga o koju se prežu konji
…
E dok smo nosili coklje i pili varenike,tada se i zivilo,i base namazali na kruv.to je bio zivot… Ovo sada nema vezi sa zivotom,pozdrav mojim Licanima ma dje bili
Nozice makaze
Ne preseravaj se
Vrga
Ides u prkno — zna li tko sto to znaci ??????