Koalicija na nivou BiH već mjesecima je u dubokoj krizi, u tolikoj mjeri da se više ni ne zna ko čini vladajuću većinu. Uprkos tome, niko od aktera vlasti ne pokazuje spremnost na dijalog, a analitičari ističu da to nije iznenađenje – političarima ovakvo stanje, zapravo, odgovara.

Pokušaj dvije „trojke“, jedne iz FBiH i jedne iz Republike Srpske, da formiraju novu većinu, propao je, a SNSD je i dalje u vlasti. Ipak, problemi svakodnevno izlaze na površinu, kako u Savjetu ministara BiH, tako i u oba doma parlamenta.

Novinar Zoran Krešić smatra da gotovo nikome nije stalo do dogovora, jer se u BiH svaki kompromis tumači kao izdaja nacionalnih, partijskih ili entitetskih interesa.

„Ako neko iz Sarajeva postigne dogovor s partnerima iz RS, biće politički razapet. Isto važi i obrnuto – svaki dogovor iz Banjaluke tumači se kao izdaja entitetskih interesa. Možda je najlakša pozicija HDZ-u, koji nema ozbiljnije opozicije“, izjavio je Krešić za Nezavisne novine.

On dodaje da je krizi doprinijela i presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, te ponašanje međunarodne administracije, koja se, kako kaže, postavlja kao jedna od strana u problemu.
„Stvari se neće mijenjati do izbora 2026. godine. Zastoj i blokade su naša sudbina“, ističe Krešić.

Politikolog Mirko Matić naglašava da politička scena BiH nikada nije bila neizvjesnija.
„Lokalni akteri radije ćute nego što djeluju u ovako nesigurnom vremenu. Nema realnih pritisaka međunarodne zajednice, koja je trenutno podijeljena i fokusirana na Ukrajinu. Status kvo našim političarima oduvijek je najviše odgovarao, jer se tada ne rješavaju realni problemi građana, već se stvaraju novi“, kaže Matić.

Koalicija praktično ne funkcioniše od marta, kada je EU otvorila pristupne pregovore sa BiH.

Osmi je mjesec, a budžet još nije usvojen. Lider HDZ-a Dragan Čović nedavno je priznao da „trojka“ u RS više ne postoji i da je komunikacija na nivou BiH „skoro nikakva“.

Građanima ovakvo stanje nanosi direktnu štetu. BiH od januara nema ministra bezbjednosti, a nedostatak političke odgovornosti nedavno je koštao 108,5 miliona evra. Do kraja septembra zemlja bi mogla izgubiti još toliko sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan, a o ovoj prijetnji gotovo da se i ne govori.