Portal Aloonline analizrao je kandidatske liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske u svih devet izbornih jedinica, a zatim provjeravao akademske biografije kandidata.

Kriterijum je bio jasan - računali smo kandidate koji imaju akademsko zvanje docenta, vanrednog ili redovnog profesora na javnom univerzitetu. Nismo računali kandidate samo zato što imaju doktorat, profesore osnovnih i srednjih škola, asistente i više asistente, kao ni one čiji je akademski angažman vezan isključivo za privatne visokoškolske ustanove.

Rezultat takve analize je prilično poražavajući.

Od 1.302 kandidata, identifikovali smo najmanje 11 univerzitetskih profesora, što predstavlja svega oko 0,84 odsto svih kandidata.

To praktično znači da na približno 118 kandidata za Narodnu skupštinu Republike Srpske dolazi jedan univerzitetski profesor.

Najviše profesora na listama SNSD-a

Najviše potvrđenih univerzitetskih profesora pronašli smo među kandidatima SNSD-a.

Među njima su Nevena Todorović, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, Nikola Šobot, docent Medicinskog fakulteta UNIBL, Goran Talić, koji je akademsko zvanje stekao u oblasti medicine, kao i Jelena Pavlović i Nenad Lalović, profesori Medicinskog fakulteta u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Većina profesora sa liste ove stranke, zanimljivo, dolazi upravo iz oblasti medicine.

Profesori i među kandidatima opozicije

Među najpoznatijim profesorima koji se kandiduju za NSRS je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Prema zvaničnoj biografiji Univerziteta, u zvanje redovnog profesora izabrana je 2025. godine.

Na listama SDS-a identifikovali smo Božu Važića, redovnog profesora Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, te Nataliju Cimešu, koja ima akademski angažman u oblasti umjetnosti.

Važića zvanična stranica Univerziteta u Banjoj Luci navodi kao redovnog profesora.

Među kandidatima koalicije SP-DEMOS-NDP nalazi se Đorđe Popović, vanredni profesor Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Na listi Volja naroda Srpske nalazi se i Vlado Đajić, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Njegova kandidatura nalazi se na listi ovog političkog subjekta u Izbornoj jedinici tri.

Još jedno ime koje je važno pomenuti je Saša Knežević, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Knežević je kandidat koalicije Za pravdu i red - Lista Nebojše Vukanovića - PDP RS - Igor Crnadak. Na zvaničnoj kandidatskoj listi nalazi se kao prvi kandidat ove koalicije u Izbornoj jedinici osam.

Doktorat ne znači da je neko univerzitetski profesor

Na kandidatskim listama nalazi se znatno više ljudi sa doktoratima i titulom „dr“, ali njih nismo automatski ubrajali među univerzitetske profesore.

Doktorat predstavlja akademski stepen, dok su docent, vanredni profesor i redovni profesor akademska zvanja koja podrazumijevaju izbor u odgovarajuće zvanje na visokoškolskoj ustanovi.

Iz istog razloga u statistiku nisu uključeni asistenti i viši asistenti, niti ljudi koji su po zanimanju profesori, ali rade u osnovnim ili srednjim školama.

U analizi smo provjeravali i mogućnost da se među kandidatima nalaze penzionisani ili nekadašnji profesori javnih univerziteta. Za sada nismo pronašli dodatnog kandidata kojeg bismo mogli pouzdano svrstati u ovu kategoriju.

Akademska zajednica gotovo nevidljiva u borbi za poslaničke mandate

Akademsko zvanje, naravno, samo po sebi ne znači da će neko biti dobar političar ili kvalitetan narodni poslanik. Jednako tako, činjenica da kandidat nije univerzitetski profesor ne govori ništa unaprijed o njegovoj stručnosti, iskustvu ili sposobnosti da zastupa građane.

Ipak, odnos 1.302 prema najmanje 11 teško je zanemariti.

Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone i odluke koje uređuju gotovo svaki segment života - od ekonomije i obrazovanja do zdravstva, socijalne politike, demografije i razvoja Republike Srpske.

Uprkos tome, manje od jedan odsto kandidata za direktne poslaničke mandate dolazi iz profesorskog kadra javnih univerziteta.

Posebno je to zanimljivo u društvu u kojem se godinama govori o odlasku obrazovanih ljudi, nedostatku stručnog kadra, položaju nauke i obrazovanja, ali i potrebi da se u proces donošenja odluka uključi više stručnjaka.

Političke partije su za devet izbornih jedinica ponudile više od 1.300 kandidata, dok se broj potvrđenih univerzitetskih profesora među njima može izbrojati gotovo na prste dvije ruke.

Zato podatak da univerzitetski profesori čine svega oko 0,84 odsto kandidata za NSRS ne govori samo o strukturi izbornih lista.

Otvara i mnogo važnije pitanje - zašto je akademska zajednica gotovo nestala iz direktne borbe za poslaničke klupe u Narodnoj skupštini Republike Srpske?

Na kraju treba istaći samo ovaj podatak, gdje samo Univerzitet u Banjoj Luci ima 536 redovnih i vanrednih profesora i docenata, dok se među 1.302 kandidata za NSRS nalazi tek 11 potvrđenih univerzitetskih profesora.