Kako je saopšteno iz CIK-a, riječ je o pilot-procesu čiji je cilj utvrđivanje ispunjenosti tehničkih uslova za primjenu specifičnih izbornih tehnologija. Pored toga, biće sprovedeno i sveobuhvatno testiranje sajber sigurnosti, kao i digitalno-forenzičke spremnosti izbornog informaciono-tehnološkog sistema.

Iz CIK-a pojašnjavaju da se testiranje organizuje kao simulirani izborni proces, u uslovima koji u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju onima u kojima će se nove tehnologije koristiti tokom stvarnog izbornog procesa na Opštim izborima 4. oktobra.

Za potrebe ovog testiranja, svaka opštinska i gradska izborna komisija odredila je po jedno imaginarno biračko mjesto na kojem će se simulirati cjelokupan proces glasanja. Na ovim mjestima biće omogućeno testno glasanje građanima sa područja te osnovne izborne jedinice, dok će u pojedinim lokalnim zajednicama simulacija biti organizovana i na biračkim mjestima koja se koriste u redovnom procesu.

"Prije pristupanja testnom glasanju, testni birač dužan je potpisati izjavu kojom potvrđuje da je upoznat sa svrhom testiranja i daje saglasnost za obradu njegovih ličnih podataka, u skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka", navodi se u saopštenju CIK-a BiH.

Cilj ovih pripremnih aktivnosti je sveobuhvatna provjera funkcionalnosti, integriteta, sigurnosti i pouzdanosti novih tehnologija u interakciji sa izbornim procedurama i učesnicima u procesu. Rezultati simulacije poslužiće za utvrđivanje eventualnih nedostataka kako bi se oni otklonili prije zvaničnog dana izbora.

Centralna izborna komisija BiH uputila je poziv svim biračima da učestvuju u testnim izborima, te zatražila od lokalnih izbornih komisija da na pogodan način animiraju građane da se odazovu i daju svoj doprinos provjeri novog sistema.

Nove izborne tehnologije "mač sa dvije oštrice"?

Podsjećamo, uvođenje novih tehnologija u izborni proces predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u izbornom zakonodavstvu. Najavljeni noviteti podrazumijevaju upotrebu optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića, biometrijsku identifikaciju birača (otisak prsta) kako bi se spriječilo glasanje u tuđe ime, te uvođenje video-nadzora na biračkim mjestima.

Ipak, primjena ovih tehnologija mjesecima unazad izaziva oštre polemike i podijeljena mišljenja na političkoj sceni. Dok predstavnici opozicionih partija i međunarodne zajednice snažno podržavaju ove mjere, ističući da će one konačno stati u kraj takozvanim "bugarskim vozovima", dopisivanju glasova od strane biračkih odbora i izbornim krađama, vlast u Republici Srpskoj izražava ozbiljne rezerve.

Zvaničnici iz Srpske u više navrata su upozoravali na potencijalne bezbjednosne rizike, mogućnost hakovanja softvera, kao i na opasnost od zloupotrebe biometrijskih podataka građana. Iz vladajuće koalicije ranije je naglašavano da je sporan način na koji su promjene Izbornog zakona nametnute od strane Kristijana Šmita, te su otvoreno izražavane sumnje u to ko će zaista imati kontrolu nad serverima i podacima.

Sa druge strane, iz CIK-a kategorično uvjeravaju da je sistem u potpunosti zaštićen od vanjskih upada, te da su testni izbori upravo finalna prilika da se sve sajber i tehničke barijere provjere u praksi.