Potvrdio je to juče prvi čovjek Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić koji je i potpisao to rješenje o zabrani obrade podataka.
"Zabranjena je obrada ličnih podataka u svrhu izdavanja tih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje. Naravno, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata, znači vezano za lične karte. Mi smo poslije detaljnog postupka utvrdili da IDDEEA nema zakonsko ovlašćenje niti pravo da izdaje to čime se bavila", kaže Reljić, uz opasku da su izvršili analizu iz evropskih propisa i nakon toga izdali rješenje o zabrani obrade ličnih podataka u svrhu izdavanja elektronskih potpisa.
Šta piše u rješenju
U rješenju koje je objavljeno na zvaničnoj stranici Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH piše da je IDDEEA dužna u roku od 15 dana od dana prijema tog akta da dostavi Agenciji pismenu obavijest o preduzetim aktivnostima s ciljem sprovođenja upravne mjere koja je naložena. Do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" nije bilo reakcije iz IDDEEA, ali se oglasila član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać koja duže vrijeme upozorava na ponašanje nadležnih u IDDEEA.
"IDDEEA je nekoliko godina izvan svojih zakonskih ovlašćenja striktno propisanim Zakonom po kojim je osnovana, jer kao upravna organizacija ima tačno pobrojane i jasno ispisane nadležnosti. Međutim, rekla bih zbog patoloških ambicija čovjeka koji ih trenutno vodi, izašla je potpuno iz okvira", navela je juče Novaković Bursać. Republika Srpska i sve njene institucije su, podsjetila je, upozoravale na činjenice da je još 2024. njima ta aktivnost bila zabranjena i to rješenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH koje je potom dva puta potvrđeno pred Sudom BiH. Agencija za zaštitu ličnih podataka je, tvrdi, svojim rješenjem zabranila nezakonito ponašanje.
"Zabranila je, jer je nemoguće potvrđivati nečiji identitet digitalni, ili bilo koji identitet bez spoja sa stvarnim identitetom. Svi naši lični podaci su vlasništvo Ministarstava unutrašnjih poslova koje je jedino u ovom trenutku nadležno za našu identifikaciju i tako dalje. Međutim, neki su se očigledno zaigrali i zamislili da treba da prave neki digitalni MUP na nivou BiH. Imali su u jednom trenutku i podršku nekih dijelova međunarodne zajednice, kao što je u mnogim nezakonitostima bilo i ranije", rekla je Novaković Bursać i dodala da su zvaničnici Srpske za ustavnost i zakonitost, kako po ovom pitanju, tako i po drugim pitanjima.
Šteta
Navodi da je šteta mogla da nastupi jedino ako se nelegalnim potpisom neko upusti u bilo koje radnje, posebno pravne ili finansijske prirode.
"Zakon, odnosno stav suda je bio da je taj potpis nelegalan. I zamislite vi potencijalnu štetu da se neko upusti u dobijanje kredita, u finansijske transakcije ili bilo šta drugo na osnovu nečega što je nezakonito. O tome treba da se zabrinu svi oni koji su pokušali da u pravni promet upuste nelegalne stvari, kao što je taj kvalifikovani digitalni sertifikat koji je pokušala da kreira IDDEEA", navela je Novaković Bursać. Da na nivou BiH neće biti formiran MUP pa ni digitalni, poručeno je iz Srpske početkom ovog mjeseca nakon govora prvog čovjeka IDDEEA Almira Badnjevića tokom prvog dana zasjedanja takozvanog Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIK) u Sarajevu. Badnjević je tada, između ostalog, rekao da je BiH u ključnom trenutku kada je pitanje digitalnog identiteta, navodeći da je to državno pitanje te da postoji rizik nastanka paralelnih sistema digitalne identifikacije na različitim nivoima vlasti, posebno u Srpskoj.
"Ako BiH dobije više odvojenih sistema digitalnog identiteta, nadzornih tijela, različite standarde povjerenja, ne govorimo o interoperabilnosti nego o fragmentaciji države", rekao je, između ostalog, prvi čovjek IDDEEA. Protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH u roku od 60 dana od dana dostave rješenja.
Sudski spor
Obrada ličnih podataka građana i uvođenje elektronskog potpisa, odnosno identiteta bez zakonskih ovlašćenja bio je predmet spora između Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH i IDDEEA koji je završio pravosnažnom presudom Suda BiH. Sudije su utvrdile da je IDDEEA nezakonito obrađivala podatke građana i uvodila elektronski potpis/identitet. Lani u decembru je odbijen zahtjev IDDEEA za preispitivanje odluke kojom je sud odbio kao neosnovanu tužbu te Agencije kojom je traženo poništavanje rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka u vezi sa uvođenjem elektronskog potpisa i elektronskog identiteta.
Komentari (0)