Glasovi se broje ručno na biračkom mjestu ili centralnoj lokaciji. Identitet birača utvrđuje se ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom. Ne postoje odredbe o elektronskom brojanju glasova, niti o biometrijskoj identifikaciji birača. U slučaju neslaganja rezultata, relevantno je isključivo ručno brojanje.

Potrebno izmijeniti Izborni zakon BiH

Kako je indirektno potvrđeno iz Centralne izborne komisije BiH, da bi se izborni rezultati mogli utvrđivati pomoću novih tehnologija, potrebno je izmijeniti Izborni zakon BiH.

To u praksi znači da, ukoliko se ručno brojanje i elektronsko brojanje na narednim izborima u oktobru ove godine ne budu slagali, važiće samo ručno brojanje, jer je tako propisano zakonom.

Pitanja na ovu temu upućena su CIK-u 13. februara, ali do zaključenja teksta nije stigao pismeni odgovor. Usmeno je potvrđeno da će brojanje biti obavljeno u skladu sa važećim Izbornim zakonom.

Šta kaže Izborni zakon

CIK je uputio na peto poglavlje Izbornog zakona BiH, gdje je jasno navedeno da se izborni rezultati utvrđuju ručnim brojanjem glasova.

Prema članovima od 5.22 do 5.27, glasovi se broje ručno na biračkim mjestima ili centralnoj lokaciji koju odredi CIK. Zakon takođe propisuje način glasanja u inostranstvu, ali ne sadrži odredbe o korištenju novih tehnologija.

Da li su milioni potrošeni uzalud

CIK može uvesti nove tehnologije na biračka mjesta, ali bez izmjena Izbornog zakona one formalno ne mogu biti korištene za utvrđivanje rezultata. Zbog toga se postavlja pitanje opravdanosti ulaganja desetina miliona maraka u njihovu nabavku.

Slična situacija je i sa biometrijskim skenerima za identifikaciju birača, koji nisu predviđeni zakonom. Član 5.12 jasno navodi da se identitet birača utvrđuje ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom, bez spominjanja biometrijskih sredstava.

Političke opstrukcije

Od početka inicijative za uvođenje novih tehnologija radi zaštite integriteta izbora, pojavile su se političke opstrukcije, posebno u vezi sa finansiranjem nabavke opreme.

Na kraju je visoki predstavnik omogućio finansiranje nabavke iz dobiti Centralne banke BiH, u iznosu od 112 miliona KM. Prema podacima CIK-a, nabavka novih tehnologija koštaće oko 80 miliona KM sa PDV-om, a tenderski postupak je u toku.

Ipak, bez izmjena zakona, ova oprema neće moći biti korištena za utvrđivanje izbornih rezultata.

Sumnje u izbornu regularnost

Delegacija Evropske unije ranije je navela da su građani BiH često izražavali sumnju u regularnost izbora, zbog čega su EU, Ambasada SAD, OEBS i druge organizacije podržali pilot-projekte uvođenja novih tehnologija.

Prema izvještaju CIK-a, odstupanje između ručnog i elektronskog brojanja glasova iznosilo je do dva odsto.

"Digitalno poređenje elektronskih i ručnih rezultata, kako bi se uočile bilo kakve razlike veće od dva odsto, pokazalo je male razlike između dva skupa rezultata, koje nisu prelazile dva odsto, potvrđujući da potpuno ručno brojanje nije potrebno za naredne izbore", naveli su iz CIK-a.

Ovaj podatak dodatno otvara pitanje pouzdanosti ručnog brojanja, ali i opravdanosti nabavke tehnologije koja, bez zakonskih izmjena, neće imati ključnu ulogu u izbornom procesu, pišu Nezavisne novine.