Badnji dan je dan kada poste i pravoslavci koji ne poštuju stroga pravila božićnog posta.
Za Božić i Badnje veče se vezuju najljepši običaji i obredi naših predaka koji su se održali do danas. Ovi praznici okrenuti su porodici i domu, a post i običaji doprinose blagostanju, duhovnom ispunjenju i miru u kući.
Često se kaže da ćete ono što radite na Božić raditi cijele godine, a evo šta prema narodnim vjerovanjima i običajima ne smije da se radi na Badnje veče i Božić.
Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra u peći i kaminu raspiruje duvanjem da vjetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. U pojedinim mjestima dio pepela koji je nastao od badnjaka se čuva da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje.
Vjeruje se da ne valja na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori, jer će, govorilo se, ukućani umirati bez predznaka. Po narodnom vjerovanju, orah jede samo za Badnje veče, dok se ostalih dana Božića ne diraju, kako se ne bi patilo od čireva.
Za Božić se ne jedu pačetina, piletina i ćuretina, jer kako se vjeruje, živina baca zemlju iza sebe. U nekim krajevima Srbije, na Božić se ne kuva krompir da ukućani ne bi dobili čireve, a kod nekih je zabranjeno kuvanje pirinča da “da se stoka ne bi preko godine crvljala” ili kako kaže drugo vjerovanje “da vrane ne bi odnosile piliće”, piše Blic Žena.
U nekim srpskim selima je zabranjeno da se jede viljuškom na Božić da živina ne bi čeprkala slamu. Na Božić ne treba da se svađate ni sa kim, jer ćete onda cijele godine biti u lošim odnosima sa ljudima.
BONUS VIDEO:
