Četiri stranke dale preko milion maraka za kampanju: Koliko je ukupno potrošeno

Pokazuju to preliminarni podaci monitoringa koji je proveo Transparency International u BiH.

Ubjedljivo najviše novca potrošeno je na bilborde, više od polovine, odnosno 6,1 milion KM.

Na predizborne skupove stranke su potrošile 2,764 miliona maraka, a na reklamiranje putem medija nešto manje od 2 miliona maraka.

Za reklamiranje kandidata putem društvenih mreža, plaćeno je prema monitoringu skoro 300.000 KM.

Koliko su tačno potrošile stranke?

Prema podacima Transparensy internationala, četiri stranke u ovoj kampanji potrošile su preko milion KM.

Ubjedljivo najviše dao je SNSD – 1,86 miliona KM (1.860.385,50).

Stranka kojom rukovodi Milorad Dodik, platila je za bilborde 797.000 KM, za predizborne skupove 718.016 KM, što je ubjedljivo najviše od svih.

Za oglašavanje putem medija platili su 324.044 KM, a putem mreža 21.279 maraka.

Na drugom mjestu je SDA, sa potrošenih 1.416.352,90 KM prema podacima TI u BiH.

Oni su stranka koja je najviše potrošila na bilborde do sada, čak 814.350 KM, što je skoro duplo više nego na predizborne skupove, za šta su dali 482.430 maraka.

101 hiljadu maraka dali su za oglašavanje putem medija, a 17.961 KM na mreže.

Treće mjesto po potrošnji zauzima SDP BiH, sa 1,2 miliona maraka uloženih u kampanju.

Oni su na bilborde dali 739.400 KM, skupove 288.717 KM, medije 121.613 KM i mreže 48.842 marke (najviše od svih).

PSS najviše uložio u medijsku kampanju, a HDZ ni marku

Draško Stanivuković i njegov Pokret Sigurna Srpska (PSS) odlučili su da najviše sredstava preusmjere u reklamiranje putem medija, čak i više nego u bilborde.

PSS je tako platio 477.809 KM medijima, 311.100 KM za bilborde, 177.920 KM za skupove i 33.203 marke za mreže.

Zanimljivo, HDZ BiH nije dao ni marku za medijsku kampanju, ako je suditi po monitoringu Transparensi internešnela.

Oni su potrošili najviše novca na bilborde, 457.950 KM, skupove 221.900 maraka, a za mreže 7.006 KM, što znači da su u kampanji dosad potrošili 686.856 maraka.

Među najvećim trošadžijama su i SDS, koji je u kampanju uložio 783.332 KM, Ujedinjena Srpska 477.961 KM, Narod i pravda 432.479 maraka.

Ostatak potrošnje prema monitoringu možete vidjeti u nastavku:

Milion maraka za nepolitičko oglašavanje

Pored navedenog, iz TI BiH pojašnjavaju da ovi podaci nisu konačni i da ne uključuju troškove oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje.

“Na sve ovo treba dodati još i brojne emisije i druge promotivne sadržaje u medijima koje su imale karakter plaćene promocije ali nisu tako označene, a njihova vrijednost iznosi gotovo jedan milion KM“, kažu iz TI.

I tu je na prvom mjestu SNSD sa potrošenih 251.068 KM, slijedi Pokret Sigurna Srpska sa 246.712 maraka, SDS sa 159.376 maraka, HDZ BiH – 101.066 KM i Narodni front sa 53.852 KM.

Takođe, ističu da su stranke su ranijih godina prijavljivale znatno manje troškove od stvarnih jer nisu mogle opravdati ovolike troškove legalnim izvorima finansiranja.

“Po podacima TI BiH samo za prošle lokalne izbore prikrile su najmanje 2,6 miliona KM“, navode iz ove organizacije.

Uloga javnih servisa u izbornoj kampanji

Posebnu ulogu u ovoj izbornoj kampanji odigrali su javni servisi koji su pratili aktuelne zvaničnike u funkcionerskoj kampanji i koji su im dali značajan prostor u informativnim emisijama.

Iako nisu prikazivani kao kandidati, na tri javna emitera zabilježeno je ukupno 2.176 objava koje su svojim sadržajem ukazivale na promociju njihovih stavova i politika, a čak 64 odsto takvih sadržaja zabilježeno je na RTRS-u.

Minić najviše, Vukanović ni sekund

Prema mjerenju agencije koju je angažovao TI BIH, ovaj javni servis je kandidatima SNSD-a ustupio čak 28 sati programa, a svi zajedno imali su do sada 1.382 pojavljivanja u informativnim emisijama.

“Premijer Republike Srpske, Savo Minić, koji je i kandidat na izborima, prikazan je čak 191 puta, što je ukupno trajalo više od 5 sati programa. Njegov protivkandidat Branko Blanuša prikazan je 5 puta u trajanju od 69 sekundi (podatak ne uključuje izborne hronike). Željka Cvijanović, koja je ponovo kandidat za člana Predsjedništva BiH, do sada je prikazana 101 put kroz 4 sata i 17 minuta programa. Emitovanje izjava njenog protivkandidata Nebojše Vukanovića, koji je narodni poslanik, na RTRS-u nije zabilježeno od početka kampanje, dok je njen drugi protivkandidat Marinko Božović prikazan tri puta, odnosno ukupno 36 sekundi“, navode iz TI u BIH.

Kada su u pitanju FTV i BHT1, TI navodi da su u informativi FTV-a najviše prostora (45 odsto) dobili aktuelni funkcioneri koji su članovi SDP-a (177 pojavljivanja, ukupno 2 sata i 38 minuta), NIP-a (77 pojavljivanja, 38 minuta programa) i SDA (ukupno 81 pojavljivanje, 33 minuta programa).

“BHRT je u manjem broju objava najviše prostora dao aktuelnim zvaničnici SDP-a, SDA, NIP-a, SNSD-a i HDZ-a bez značajnijeg davanja većeg prostora funkcionerima bilo koje partije. Na ove pojave je, pored uređivačke politike javnih servis, svakako uticala i funkcionerska kampanja aktuelnih zvaničnika koji su povećali broj javnih nastupa u izbornoj kampanji, a javni emiteri prate i izvještavaju o radu institucija“, istakli su iz TI u BiH.

Funkcionerska kampanja i zloupotreba javnih resursa

U kontekstu funkcionerske kampanje, posmatrači TI BiH su ispratili 72 događaja, a na 77 odsto tih događaja prisutni su bili kandidati na izborima.

U 35 odsto slučajeva slale su se političke poruke, ali u nekim slučajevima nije bilo sankcija, iako je zakonom zabranjeno vođenje kampanje na događajima finansiranim javnim sredstvima.

Posmatrači TI BIH zabilježili su u posljednja tri mjeseca preko 2.850 primjera koji se mogu okarakterisati kao korišćenje javnih resursa za izbornu kampanju.

Do sada je CIK-u podneseno 78 prijava koje obuhvataju 136 različitih pojava koje se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa i preuranjenu kampanju.

271.000 KM kazni

“CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 271.000 KM sankcija političkim subjektima. Ipak, novčane kazne CIK-a nisu djelovale odvraćajuće na ključne aktere, jer su se prekršaji ponavljali i postajali učestaliji kako se približavao dan izbora, a nisu uticale ni na promjenu političke kulture i percepcije javnosti, jer su izostale kazne za zloupotrebu javnih resursa i većina ih se svela na preuranjenu kampanju. Ovakav pristup CIK-a relativizovao je  funkcionera, jer su kazne za prijevremeno vođenje kampanje u javnosti percipirane kao proceduralni prekršaj i nisu privlačile puno medijske pažnje, dok su skoro potpuno nekažnjeno prolazile zloupotrebe javnih sredstva za političku promociju i kupovinu glasova“, pojašnjavaju iz TI u BiH.

CIK nijem na kupovinu glasova

Navode da je poseban problem odbijanje CIK-a da sankcioniše masovne pojave indirektne kupovine glasova javnim novcem kroz podjelu jednokratnih davanja različitim kategorijama građana.

Do sada je TI BiH evidentirao preko 78 miliona KM podijeljenih kroz jednokratna davanja različitim kategorijama, a najčešće se radi o jednokratnim pomoćima penzionerima, socijalnim i drugim kategorijama tempiranim pred izbore.

“Najveći iznos od skoro 47 miliona podijelila je Vlada RS za jednokratnu pomoć penzionerima, studentima i učenicima, iako prvobitnim budžetom to uopšte nije bilo planirano. CIK je zaključio da u pomoći penzionerima od 80 i 120 KM nema zloupotrebe javnih resursa, a takvom stavu usprotivila su se dva člana CIK-a. Još uvijek se čeka odluka o prijavi za podjelu 16 miliona studentima i učenicima, a radi se o novcu koji nije planiran budžetom, nikad se ranije nije isplaćivao, a mjera je najavljena iz sjedišta političke partije. Slična pojava pomoći učenicima zabilježena je i na Ilidži, a učenicima su uz novčanu pomoć poslate i čestitke aktuelnog načelnika Nermina Muzura, koji je i kandidat na izborima“, poručuju iz TI.

Stotine miliona za javne radove

Izborna kampanja ali i period prije nje, stranke koje su na vlasti masovno su iskoristile da krenu u realizaciju brojnih projekata, prije svih infrastrukturnih radova.

“Vrijednost radova koji su otvoreni ili započeli u predizbornom periodu iznosi preko 745 miliona KM, prema brojaču javne potrošnje objavljenom na stranici. Evidentirano je 134 primjera nenovčanih pomoći različitim kategorijama birača i 57 primjera povećanja plata različitim kategorijama. U to spadaju i značajni rebalansi kantonalnih budžeta kojima su pred izbore vršena povećanja plata budžetskim korisnicima što je konstatovala i misija ODIHR-a. Tu je i 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate“, kažu oni.

Ističu i da CIK BIH kampanju “Srpska te voli” finansiranu iz budžeta Republike Srpske nije ocijenio kao zloupotrebu javnih resursa za kampanju.

“Iako su kroz nju promovisani kandidati SNSD-a i to u informativnim emisijama RTRS-a, dok su brojni bilbordi zakupljeni u sklopu ove kampanje predstavljali različite budžetske isplate kao zaslugu aktuelne vlasti. CIK je obustavio i postupak zbog stranačkih tribina SDA u osnovnim školama u periodu zabranjenog vođenja izborne kampanje, a nije utvrđena ni zloupotreba javnih resursa kada su se na zvaničnoj stranici Općine Kupres pojavljivali funkcioneri HDZ-a BiH i poruke same stranke, ponovo zato što nije bilo direktnog poziva građanima da podrže HDZ ili njegove kandidate“, zaključuju u obimnom izvještaju izborne kampanje iz TI u BiH.