Podaci iz izvještaja World Economic Outlook Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) ekonomija EU i SAD od 2006. do 2026. godine, pri čemu podaci za 2026. predstavljaju prognoze.

Rani uspon i pad EU

Evropska unija sa 15 članica formirana je 1993. godine na temeljima prethodnih evropskih zajednica. Godine 2004. pridružilo joj se deset novih država članica, a potom Bugarska i Rumunija 2007. godine.

Zahvaljujući proširenju, ali i snažnim britanskoj i njemačkoj ekonomiji, ukupni BDP Evropske unije dostigao je 19,3 biliona dolara 2008. godine. To je predstavljalo oko 131 odsto veličine američke ekonomije, koja je te godine iznosila 14,8 biliona dolara.

Evro je takođe u ljeto 2008. dostigao vrijednost od približno 1,55 dolara.

Kako se mijenjao odnos ekonomija EU i SAD

Razlika između dvije ekonomije najbolje se vidi kroz posljednje dvije decenije. Evropska unija je 2006. imala BDP od 15,27 biliona dolara, naspram 13,82 biliona u SAD, pa je evropska ekonomija bila oko 10 odsto veća.

Prednost EU dodatno je porasla i vrhunac dostigla 2008. godine. Tada je njen BDP iznosio 19,27 biliona dolara, dok je američki bio 14,77 biliona. Drugim riječima, ekonomija EU bila je oko 30 odsto veća od američke.

Odnos se potom postepeno mijenjao. Još 2014. BDP EU iznosio je 18,86 biliona dolara, naspram 17,61 bilion u SAD. Već 2015. situacija se preokrenula: američki BDP porastao je na 18,30 biliona dolara, dok je evropski iznosio 16,61 bilion.

Jaz je naročito povećan tokom posljednjih nekoliko godina. U 2022. BDP EU iznosio je 17,04 biliona dolara, odnosno svega 65,4 odsto američkog BDP od 26,05 biliona.

Prema podacima za 2025, ekonomija EU vrijedna je 21,23 biliona dolara, dok američka dostiže 30,77 biliona. MMF za 2026. prognozira BDP EU od oko 23,03 biliona dolara, naspram 32,38 biliona u SAD. Time bi evropska ekonomija iznosila oko 71 odsto veličine američke.

Promjena putanje

Globalna finansijska kriza i Velika recesija promijenile su ekonomsku putanju Evropske unije. Tek prošireni blok suočio se sa ozbiljnim izazovima, jer su vlade nekoliko država članica imale poteškoća sa servisiranjem dugova ili smanjenjem velikih strukturnih deficita. Među njima su bile članice evrozone Kipar, Grčka, Italija, Irska, Portugal i Španija.

Kombinacijom međunarodnih paketa finansijske pomoći i mjera štednje EU je prebrodila dužničku krizu. Međutim, u godinama koje su uslijedile, ukupni BDP bloka počeo je da zaostaje, pa je američka ekonomija, vrijedna 18,3 biliona dolara, prestigla EU 2015. godine.

Važno je napomenuti da je dio pada BDP EU izraženog u dolarima bio posljedica promjena deviznog kursa, odnosno slabljenja evra prema američkom dolaru. Zbog toga poređenje nominalnog BDP u dolarima ne pokazuje samo razliku u realnom privrednom rastu.

Brexit dodatno smanjio ekonomiju EU

Uslijedio je novi veliki udarac. Na referendumu održanom u junu 2016. godine britanski birači tijesnom većinom odlučili su da Ujedinjeno Kraljevstvo napusti Evropsku uniju. Brexit je formalno završen izlaskom zemlje iz EU u januaru 2020. godine.

Gubitak Ujedinjenog Kraljevstva značajno je uticao na ukupnu veličinu ekonomije EU. Iako nikada nije bilo članica evrozone, Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je druga najveća ekonomija Evropske unije.

Zbog toga pad ukupnog BDP EU u 2020. ne treba pripisivati samo pandemiji. Podaci od te godine više ne obuhvataju britansku ekonomiju, pa dio pada predstavlja promjenu sastava same Evropske unije.

U kombinaciji sa ekonomskim posljedicama pandemije, BDP bloka je 2020. iznosio oko 15,5 biliona dolara.

Razilaženje nakon pandemije

Nakon pandemije, SAD i Evropska unija nastavile su veoma različitim ekonomskim putanjama.

Uprkos visokoj inflaciji i rastu kamatnih stopa, američka ekonomija snažno se oporavila i, prema prognozama MMF, trebalo bi da dostigne oko 32,4 biliona dolara u 2026. godini.

Istovremeno, EU se suočila sa kombinacijom snažne kineske industrijske konkurencije, slabijeg rasta produktivnosti i energetske krize nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.

Njemačka, najveća evropska ekonomija, posljednjih godina suočava se sa slabim privrednim rastom, dok se BDP Evropske unije za 2026. procjenjuje na oko 23 biliona dolara.

Od 131 do 71 odsto američke ekonomije

Prema tim podacima, ekonomija EU u 2026. godini iznosiće oko 71 odsto veličine američke ekonomije, što predstavlja veliki preokret u odnosu na 2008, kada je nominalni BDP EU izražen u dolarima bio oko 30 odsto veći od američkog.

Ipak, ovu razliku treba posmatrati u odgovarajućem kontekstu. Promjene kursa evra i dolara, Brexit i različit sastav EU tokom posmatranog perioda utiču na poređenje, pa se cijeli jaz ne može pripisati samo slabijem evropskom privrednom rastu.

Uprkos tome, dugoročan trend je jasan: američka ekonomija posljednjih godina raste brže, dok se Evropa suočava sa slabijom produktivnošću, demografskim pritiscima, skupljom energijom i nizom ekonomskih i geopolitičkih šokova, prenosi Bankar.

(Nezavisne novine)