Rigorozne mjere štednje ograničavaju ljetovanja i posjete restoranima, dok novčanike građana dodatno prazne visoke cijene usluga vodoinstalatera, električara i keramičara, piše Avaz.

Zbog naglog rasta cijena energenata, grijanje tokom zime mnogi prilagođavaju nošenju zimske odjeće u zatvorenom prostoru, dok kupovina stana sa trenutnim cijenama kvadrata postavlja pitanje da li se stambeni kredit uopšte može otplatiti tokom radnog vijeka, piše Avaz.

U periodu od pet godina cijene hljeba porasle su sa 2,3 na 4 KM po kilogramu, dok je kilogram teletine sa nekadašnjih 20 KM iz juna 2021. godine dostigao cijenu od 40 do 47 KM. Cijena maslaca je sa 21,8 KM skočila na 30,7 KM, a građani sve pažljivije prate i potrošnju kafe, čija je cijena sa 13,1 KM porasla na čak 28 KM po kilogramu, navodi Avaz.

Udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju na novi talas poskupljenja hrane i energenata

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Zvono" iz Bijeljine Jovan Vasilić ističe da su prehrambeni proizvodi, prije svega meso i mliječni artikli, katastrofalno poskupjeli, dok su jedino odjeća i obuća zadržale relativno stabilne cijene.

"Hrana će tek da poskupi zbog ove suše. Energenti su posebna priča. Ovo je strava šta se dešava s peletom i drvetom, a struja će doći na red tek da prođu izbori. Država ne želi da uvede diferenciranu stopu PDV-a, jer nije isto 17 posto na hranu i na luksuz", upozorava Vasilić.

Građani primorani na ekstremnu štednju i kupovinu hrane na grame

Izvršna direktorica Udruženja građana za zaštitu potrošača "DON" iz Prijedora Murisa Marić podsjeća da se građani BiH već godinama odriču svega što mogu, te da namirnice danas kupuju na grame, isključivo za dnevni ručak.

"Zalihe kakve smo pravili nekad i ostavljali u zamrzivač, danas su misaona imenica. Danas ni piletina nije jeftina, osim kad je na akciji. Onaj ko ima platu na državnim jaslama se ne odriče ničega, a mi obični smrtnici smo se svega odrekli zato što smo na to primorani. Sve veći broj građana isključuje grijanje, jer mu je jeftinije da na struju grije prostoriju u kojoj sjedi. Sve što se može, mi režemo, jer primanja su takva kakva jesu. I djeci, kad ih opremamo u školu, počeli smo govoriti da ćemo patike kupiti sljedeći mjesec", navodi Marić za Avaz.

Izostanak sistemskih reforma i zabrinutost za ekonomski opstanak

Komentarišući političku situaciju, Marić dodaje da u vlasti ne postoje dobre namjere niti stručnost, već se političari uglavnom bave izborima i foteljama bez želje da sprovedu korake na putu ka Evropskoj uniji koji bi olakšali život građanima.

"Pogasili smo sve domaće fabrike i tu nema ništa što bi nam ulilo nadu da ovdje ima opstanka. Više ne znamo koliko je svako od nas zadužen i koje će to generacije vratiti. Mislim da će se nekad proučavati šta se nama dešavalo i kako smo preživljavali od 90-ih naovamo, a posebno zadnjih godina", zaključuje Marić.

(Avaz)