Dovoljno je da dijete uzme pasoš, istrgne jednu stranicu i vrati ga na mjesto, a roditelji tek pred polazak primijete da dokument više nije u prvobitnom stanju.

Postavlja se pitanje može li se s takvim pasošem preći granica Bosne i Hercegovine i Hrvatske, posebno ako su fotografija, lični podaci i datum važenja potpuno uredni.

Prema pravilima koja se primjenjuju prilikom graničnih kontrola, pasoš mora biti važeći i podoban za utvrđivanje identiteta i provjeru autentičnosti dokumenta. Ukoliko nedostaje cijeli list, riječ je o ozbiljnom oštećenju zbog kojeg putna isprava može biti ocijenjena kao nevažeća ili neprihvatljiva za prelazak državne granice.

Pasoš ne čini samo stranica sa fotografijom i osnovnim podacima. Svaki list dio je službenog dokumenta, a njegov nedostatak može izazvati sumnju da je isprava naknadno mijenjana ili da su uklonjeni određeni podaci, vize ili granični pečati.

Zbog toga činjenica da je dijete slučajno istrgnulo stranicu ne garantuje da će granični policajac prihvatiti objašnjenje roditelja. Iako oštećenje nije nastalo namjerno, policijski službenik mora provjeriti ispravnost dokumenta i njegovu podobnost za prelazak granice.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske u službenim informacijama navodi da se hrvatski državljanin ne smije služiti putovnicom ako je oštećena ili dotrajala do te mjere da više ne služi svojoj svrsi. Sličan princip primjenjuje se i prilikom kontrole putnih isprava drugih država, uključujući pasoše BiH.

Čak i ako nedostaje samo jedna stranica, dok su ostale neoštećene, ne postoji garancija da će putnik moći nastaviti putovanje. Procjena se obavlja tokom službene kontrole, ali je nedostatak cijelog lista dovoljno ozbiljan razlog da se dokument zamijeni prije putovanja.

Kazne od 100 do 400 KM

Za državljane BiH postoji i mogućnost novčanog kažnjavanja. Član 25a Zakona o putnim ispravama BiH propisuje kaznu od 100 do 400 KM za osobu koja pređe ili pokuša preći državnu granicu sa nevažećom putnom ispravom.

To ne znači da će roditelj automatski biti kažnjen samo zato što je dijete kod kuće oštetilo pasoš. Međutim, ako se utvrdi da je putna isprava nevažeća i da je osoba sa njom pokušala preći granicu, može postojati osnov za pokretanje prekršajnog postupka.

Zakonom je predviđena i mogućnost izricanja zaštitnih mjera, uključujući oduzimanje putne isprave ili zabranu njenog izdavanja do dvije godine. Ove mjere nisu automatske, već njihovo izricanje zavisi od zakonskih uslova i okolnosti konkretnog slučaja.

Građani koji primijete da u pasošu nedostaje stranica ne bi trebalo da pokušavaju sami da je zalijepe, spoje ljepljivom trakom ili na drugi način popravljaju dokument. Takvi zahvati mogu izazvati dodatne sumnje prilikom granične kontrole.

U slučaju oštećenog pasoša BiH potrebno je obratiti se nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno organu koji izdaje putne isprave, i zatražiti zamjenu dokumenta.

Prema informacijama Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), pasoš se u redovnom postupku izdaje u roku do 30 dana, dok je predviđen i hitni postupak izdavanja u roku do 72 sata, uz ispunjavanje propisanih uslova.

Posebno je važno da građani BiH prije putovanja u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku i druge države provjere ispravnost svojih putnih dokumenata.

Ukoliko se oštećenje pasoša dogodi tokom boravka u inostranstvu, državljani BiH mogu kontaktirati najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo radi informacija o izdavanju nove putne isprave ili putnog lista za povratak u BiH.

Putni list je privremena putna isprava ograničene namjene, koja se izdaje radi povratka u BiH, a ne predstavlja zamjenu za pasoš za redovna putovanja u druge države. Prema informacijama Ministarstva inostranih poslova BiH, rok njegovog važenja ne može biti duži od 30 dana, piše GPMaljevac.