Prema podacima iz izvještaja, ekonomski rast od dva do tri odsto zasniva se uglavnom na potrošnji i investicijama, dok proizvodnja i izvoz zaostaju. Industrijski sektor, koji čini oko 17 odsto ukupne proizvodnje, nastavio je da opada i u četvrtom kvartalu 2025. godine, kada je zabilježen pad od 4,2 odsto na godišnjem nivou.

U istom periodu realni bruto domaći proizvod porastao je za 2,1 odsto na godišnjem nivou, nešto sporije nego u prethodnom kvartalu. Na kvartalnom nivou rast je iznosio 0,6 odsto. Glavni pokretači rasta bili su trgovina i javni sektor.

Privatna potrošnja porasla je za 2,2 odsto i dala značajan doprinos ukupnom rastu, dok je izvoz porastao za 1,8 odsto. Istovremeno, uvoz je rastao znatno brže, za 5,6 odsto, što ukazuje na snažnu domaću potražnju, ali i negativan doprinos neto izvoza.

Ukupan rast realne proizvodnje u 2025. godini usporio je na 2,1 odsto, u odnosu na 2,6 odsto godinu ranije. Industrijska proizvodnja dodatno je oslabila početkom godine, sa padom od 10,1 odsto u januaru i 4,5 odsto u februaru.

S druge strane, promet u maloprodaji i veleprodaji bilježi rast od oko 12 odsto na godišnjem nivou, dok se turistička potražnja oporavlja, uz povećanje dolazaka i noćenja.

Rast plata ostaje visok, sa povećanjem od 14,1 odsto, ali se istovremeno bilježi gubitak radnih mjesta, posebno u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U četvrtom kvartalu 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih smanjen je za 6.870 osoba u odnosu na godinu ranije, dok je administrativna stopa nezaposlenosti ostala gotovo nepromijenjena i iznosila 27 odsto. Prema anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti smanjena je sa 11,7 na 11 odsto, dok je nezaposlenost mladih pala sa 31,2 na 27,9 odsto.

Istovremeno, ukupna radna snaga smanjena je za oko 10.000 osoba, odnosno za 0,9 odsto, što dodatno ukazuje na strukturne probleme na tržištu rada.

Ekonomski analitičar Igor Gavran ocjenjuje da je pad industrijske proizvodnje kulminirao ove godine, uz gašenje ključnih industrijskih kapaciteta poput koksare i čelične industrije.

"Gase se neki od temeljnih industrijskih kapaciteta koji su praktično definisali našu industriju decenijama. Taj dio je tačan i tragičan, a uzrokovan je prije svega nedjelovanjem vlasti, a ne spoljnim faktorima", ističe Gavran.

On dodaje da rast zasnovan na potrošnji u ekonomiji koja zavisi od uvoza ne donosi stvarni napredak, kao ni investicije koje ne stvaraju nove proizvodne i izvozne kapacitete.

"Naš najveći priliv novca iz inostranstva su doznake, a ne investicije, i taj novac se u velikoj mjeri troši na stranu robu", naglašava Gavran.

Prema njegovim riječima, ovakav model razvoja je dugoročno neodrživ, a zabrinjava činjenica da nema jasnih znakova da su nadležne institucije svjesne ozbiljnosti situacije, pišu Nezavisne novine.