Proizvođačke cijene u Kini pale su u junu za 3,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja najveći pad od jula 2023. godine, dok zemlja i dalje vodi bitku sa slabom domaćom potrošnjom i sve žešćim cjenovnim ratom među proizvođačima.

Istovremeno, indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je 0,1 odsto, što je prvi rast nakon četiri uzastopna mjeseca deflacije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (NBS) objavljeni u srijedu.

Ekonomisti anketirani od strane Reutersa očekivali su stagnaciju CPI-ja, a neočekivani rast podstakao je skroman optimizam, iako stručnjaci upozoravaju da je prerano govoriti o kraju deflacije.

„Zamah u sektoru nekretnina i dalje slabi, a kampanja protiv fenomena 'neijuan' – unutrašnje konkurencije kroz snižavanje cijena – tek je na početku“, izjavio je Dživej Džang, glavni ekonomista kompanije Pinpoint Asset Management.

Pad potrošačkih cijena nadmašio prognoze

Prema očekivanjima iz Reutersove ankete, pad proizvođačkih cijena trebao je iznositi 3,2 odsto, ali je rezultat bio još lošiji. Podaci kompanije LSEG pokazuju da je to najdublji pad od jula 2023. godine, a CPI je bio u deflaciji od septembra 2022.

Uprkos tome, kineski berzanski indeks CSI 300 zabilježio je rast od 0,19 odsto, sugerišući pozitivnu reakciju tržišta na povratak inflacije.

Reakcija Pekinga

Na najvišem sastanku o ekonomskoj politici, koji je predvodio kineski predsjednik Si Đinping, vlasti su osudile prekomjerno snižavanje cijena, ocjenjujući ga kao neefikasnu strategiju koja urušava profitabilnost i ne stimuliše potrošnju.

U maju su industrijske dobiti pale za 9,1 odsto, što je najveći pad od oktobra prošle godine. Kao odgovor, Peking je najavio strožu regulaciju cjenovne konkurencije, uz poziv kompanijama da se okrenu ka unapređenju kvaliteta i napuštanju zastarjele proizvodnje.

Subvencije i ograničeni efekti

Blagi rast CPI-ja u junu djelimično je rezultat državnih subvencija za zamjenu kućanskih aparata, elektronike i električnih vozila, navodi Zičun Huang iz Capital Economics.

„Taj efekat će vjerovatno oslabiti u drugoj polovini godine, posebno ako se nastavi prekomjerna ponuda“, upozorava Huang. „Bez snažnijih državnih podsticaja, teško je izbjeći dalju deflacionu spiralu.“

Izvoz privremeno ublažava krizu

Leri Hu, glavni ekonomista za Kinu u kompaniji Macquarie, smatra da je nedavni rast izvoza umanjio pritisak na vladu da dodatno stimuliše domaću tražnju.

Uprkos američkim carinama, kineski izvoz u maju porastao je 4,8 odsto, a u aprilu 8,1 odsto, zahvaljujući povećanoj potražnji iz zemalja Jugoistočne Azije.

„Vlada će čekati dok izvoz ne počne da naglo pada“, navodi Hu, sugerišući da su trenutne mjere više reakcija nego dugoročna strategija.

U međuvremenu, cjenovni rat i deflacija ostaju ključni izazovi za drugu najveću svjetsku ekonomiju, pieš Bankar.