Prema podacima portala „Pregled svjetske populacije“, Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora imaju oko 91 odsto domaćinstava koja žive u vlastitoj nekretnini, bilo da je riječ o stanu ili kući. Evropski prosjek iznosi 69 odsto, što znači da na Balkanu tek svaka deseta porodica nema vlastitu nekretninu i živi u zakupljenom prostoru.

Balkan daleko iznad zapadne Evrope

Za razliku od Balkana, u većini zapadnoevropskih zemalja procenat vlasništva nad nekretninama znatno je niži:

  • Francuska i Velika Britanija: između 63 i 65 odsto

  • Njemačka: oko 50 odsto

  • Skandinavske zemlje: oko 40 odsto

Prema riječima sociologa Jadranke Berić, Balkan i Skandinavija predstavljaju dva suprotna pola na evropskoj mapi vlasništva nad nekretninama. Razlike, kako ističe, nisu samo statističke, već i duboko sociološke i kulturne.

Kuća kao simbol sigurnosti i statusa

Na Balkanu se kuća ili stan u privatnom vlasništvu smatraju osnovom životne sigurnosti i društvenog statusa. Tradicionalni mentalitet podrazumijeva da su gradnja kuće ili kupovina stana ključni životni ciljevi, dok nasljeđivanje nekretnina kroz generacije dodatno učvršćuje visoku stopu vlasništva.

Kako objašnjava Berićeva, tome dodatno doprinose:

  • slabo razvijeno tržište najma

  • ekonomska nesigurnost

  • uvjerenje da je vlastiti dom jedina trajna garancija stabilnosti

Sve to, naglašava ona, učvršćuje stav da je posjedovanje nekretnine ključno za osjećaj sigurnosti.

Zapadna Evropa bira fleksibilnost

U Skandinaviji i drugim zapadnoevropskim zemljama situacija je znatno drugačija. Tamo dominiraju:

  • visoka mobilnost stanovništva

  • razvijeno i zakonski regulisano tržište zakupa

  • povjerenje u socijalnu državu

Stanovništvo se češće seli zbog posla, a najam stana doživljava se kao dugoročno i sigurno rješenje. Uz to, visoke cijene nekretnina u urbanim centrima, poput Osla ili Stokholma, dodatno otežavaju kupovinu.

Nasljeđe socijalizma i stanovanje

Sociolog Stevo Pašalić slaže se s ovim ocjenama, ali ističe i značaj socijalističke politike stanovanja.

U republikama bivše Jugoslavije:

  • društveni stanovi bili su dostupni širokom krugu građana

  • krediti i subvencije bili su povoljni

  • privatizacija osamdesetih i devedesetih godina omogućila je stanarima da postanu vlasnici

Ovi procesi značajno su doprinijeli današnjem visokom procentu vlasništva nad nekretninama.

Visoko vlasništvo, ali ne i sigurna vrijednost

Pašalić upozorava da se postavlja pitanje stvarne tržišne vrijednosti velikog broja nekretnina, naročito u ruralnim područjima:

  • veliki dio imovine nalazi se van urbanih centara

  • mnoge nekretnine su naslijeđene

  • potražnja je ograničena

Iako statistika pokazuje visok procenat vlasništva, to ne znači da sve nekretnine imaju realnu tržišnu vrijednost.

Procenat vlasništva nad nekretninama u Evropi

  • Rumunija – 94 odsto

  • Bosna i Hercegovina – 91 odsto

  • Češka – 75 odsto

  • Francuska – 64 odsto

  • Austrija – 55 odsto

  • Njemačka – 51 odsto

  • Švedska – 45 odsto

  • Švajcarska – 42 odsto

  • Prosjek Evropske unije – 69 odsto

/Glas Srpske/