„Ovi prostori oduvijek su bili atraktivni kolonijalnim silama kada su u pitanju praistorijski nalazi. Zato su i dolazaili u BiH. Pouzdano se zna da je iz Zemaljskog muzeja tokom Prvog svjetskog rata, koliko sam ja pronašao u arhivu, nestalo oko 17.400 nalaza. Onda sam došao do nasljednika Vejsila Ćurčića i dobio sam njegove memoare koji nikada nisu objavljeni. Doznao sam šta je sve Ćurčić radio u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kada je on napravio i najveći broj ovih fotografija. Nešto malo njegovih fotografija potiče i iz austrougarskog vremena“, rekao je profesor Kaljanac.
Govoreći o veličini Ćurčićevog djela Kaljanac je rekao da je Vejsil Ćurčić prvi u BiH u arheologiji počeo koristiti fotoaparat i da je ta metodologija i danas u praksi.
„Ćurčić je u „Srpskoj riječi“ u Beogradu 1911. godine objavio knjigu u kojoj je opisivao odnos tadašnjih kolonijalnih vlasti prema domaćim ljudima, arheolozima i naučnicima.
Vejsil je opisao sukob koji je kao jedini domaći naučnik uposlen u Zavičajnom muzeju u Sarajevu imao sa jednim švercerom kukaca. Kada ga je švercer pokušao istjerati riječima 'marš napolje', Vejsil mu je odgovorio 'nećete vi mene domaćeg sina izbacivati, marš vi došlo jedan' i po tome je njegova knjiga ponijela naslov 'Mene domaćeg sina', ispričao je Kaljanac.
Vejsil Ćurčić je 1925. godine prvi u tadašnjoj Jugoslaviji uveo zračnu fotografiju, a na izložbi je pažnju plijenila njegova fotografija istraživanja Glasinca iz 1894. godine.
Na izložbi, koja će biti otvorena do polovine septembra čule su se tvrdnje stručnjaka koji su upoređujući Vejsilove fotografije sa crtežima tadašnjeg arheologa Ćire Truhelke ustanovili ogromnu razliku u korist objektivnosti, što je zasluga upravo Vejsila Ćurčića.
Profesor Kaljanac je na kraju rekao da ni današnji odnos stranaca u BiH nije mnogo bolji prema domaćoj nauci, pogotovo arheologiji. Rekao je da se sve odvija pod plaštom nekakvih projekata, i da ga je to upravo ponukalo da pravi izložbe i piše naučne i stručne knjige iz ove oblasti.
Komentari (0)