U našem narodu bojenje jaja starije je od šaranja. To je sveta radnja kojoj se pristupa sa pobožnošću i čistotom. U našoj patrijahalnoj kulturi ono je bilo obilježeno i obrednom normom kojom se određuje dan ili doba dana kada se boji jaje i ko može da boji jaja.

Običaji

Običaj je da domaćica prije farbanja jaja, najprije se prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta.


- Najčešće je jaja boljila stara žena ili mlada djevojka. Prvo jaje je obavezno bojeno crvenom bojom. Ta boja je oduvijek označavala plodnost napredak i berićet. U nekim krajevima vaskršnja jaja su bojena samo crvenom bojom i smatrana su atributom Vaskrsa. Prvo obojeno jaje naziva se čuvarkućom, jer se vjeruje da ono ima moć da štiti kuću i čeljad. Sam naziv čuvarkuća ima simbolično značenja, jer ono nam govori da čuva ukućane i stoku od bolesti i svakog zla, pa je ponekad smatrano da ima čak i magijsku moć - rekla je za ALOonline.ba Danijela Đukanović, muzejski savjetnik i etnolog.

Ona je naglasila da se ovo jaje obično čuvalo do narednog Vaskrsa. Ako nekim slučajem pukne to predkazuje nesreću u kući.
- Crvena boja kojom su bojena jaja dobijena su od broća. Pored broća da bi se dobila crvena boja ponekad su korišćeni ruj, metvica, šljivova kora, kora od nara, trešnjeva i jovova kora. Pored crvene boje jaja su bojena i žuto, tamno plavom bojom. Žuta boja dobijala se iz raznog lišća: mlečike, lukovine, kopriva. U nekim krajevima omiljena je zelena boja kao simbol prirode i rasta. Ona se najčešće dobijala pomoću sjemena koprive i korenja patlidžana - naglašava Đukanovićeva.

Po narodnom vjerovanjima i običajima jaje je od pamtivijeka predstavljalo simbol života i plodnosti.

Simbolika boja


Crvena boja predstavlja simbol Hristove muke, ali takođe simbolizuje Božiju ljubav, nadu, energičnost, služenje Crkvi, duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi.

Hrišćani farbaju jaja i sa žutom bojom koja označava mir i čistoću, mladost, i žetvu. Često je žuta boja i simbol nagrade i priznanja.

Veoma česta je i zelena boja koja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Za mnoge hrišćane ona simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.

Farbanje u plavu boju predstavlja simbol istine, neba, dobrog zdravlja i vjernosti, a roza boja simbolizira uspjeh i zadovoljstvo. Smeđa boja predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo, dok ljubičasta označava simbol vjere, povjerenja, strpljivosti i posta, a narandžasta boja označava izdržljivost, snagu i ambicioznost.


- U nekim krajevima važi vjerovanje da bi se porodilja lakše porodila provlačila bi joj se kroz košulju jaje, takođe se u nekim krajevima vjerovalo da su na Vaskrs izbjegavali nositi crvena jaja stočari da se ne bi stoka klala i krvarila. Jaje nije imalo samo značajnu simboliku u tradiciji našeg naroda već i drugih naroda. Po predanjima nekih naroda jaje je simbol vaseljenje i oličava stvralačku silu božanstva i prirode. Po jednom kineskom mitu i sam čovjek je nastao iz jajeta. Jaje kao simbol svemira odslikava i njegov nastanka, iz gornje polovine jajeta je nastalo nebo, iz donje zemlja, a iz žumanceta sunce. Kao simbol svemira jaje je istovremeno i simbol plodnosti, zato je njegova uloga vrlo vidljiva u mnogim običajima koji imaju za cilj da podstiču rastenje i rađanje - kaže Danijela Đukanović.

 

BONUS VIDEO: