Ćosović-Hajdarević je 2019. godine na Facebooku, nakon najave prve bh. povorke ponosa, objavila status u kojem je pozivala na segregaciju i izolaciju LGBT osoba, poručujući da takve osobe „ne bi trebale biti u društvu i pored naše djece“.

Sarajevski otvoreni centar je podnio tužbu, tvrdeći da je ovim javnim istupom diskriminisala LGBT osobe i poticala mržnju.

Prvostepena presuda Opštinskog suda u Sarajevu donesena je 2022. godine, a žalba tužene je odbijena kao neosnovana. Kantonalni sud je presudu potvrdio i naložio Ćosović-Hajdarević da javno objavi presudu u dva lista i snosi sudske troškove postupka.

Advokatica Dženana Hadžiomerović istakla je da presuda jasno kvalifikuje izjavu iz 2019. kao govor mržnje, te da predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i snažnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati, piše Mondo.

Ova presuda je prelomna jer je po prvi put u BiH potvrđeno da su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike stvarni i primjenjivi osnovi zaštite od diskriminacije. Iako su ti osnovi uvedeni Zakonom o zabrani diskriminacije još 2009. godine, trebalo je gotovo deset godina da dođe do prve pravosnažne presude.