Iako se bilježi blagi pad broja odricanja u odnosu na prethodne godine, trend odlaska stanovništva i dalje ostaje jedan od ključnih demografskih i društvenih izazova u zemlji.

Prema zvaničnim podacima, u periodu od 1. januara do 12. decembra 2025. godine, državljanstvo BiH stekle su 422 osobe koje nisu rođene u BiH i nemaju porijeklo iz ove zemlje.

Manje odricanja nego ranije, ali ne i manje odlazaka

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da se uočava trend smanjenja broja odricanja od državljanstva, posebno iz Njemačke, što je direktna posljedica izmjena njemačkog zakonodavstva, koje je omogućilo zadržavanje postojećeg državljanstva prilikom sticanja njemačkog.

„Postoji trend u smanjenju broja odricanja od državljanstva BiH u odnosu na prethodne godine, dok se kod prijema u državljanstvo BiH ne primjećuje jasan trend rasta ili pada“, naveli su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Ipak, smanjenje administrativnih odricanja ne znači i smanjenje odlazaka jer mnogi građani i dalje napuštaju zemlju, samo bez formalnog prekida veze sa BiH.

Gdje odlaze građani BiH?

Najveći broj građana BiH se u 2025. godini odrekao državljanstva zbog sticanja državljanstva Slovenije, Austrije, Crne Gore, Holandije i Hrvatske.

S druge strane, najviše novih državljana BiH dolazi iz Srbije i Hrvatske, što pokazuje da su regionalne migracije i dalje dominantne kada je riječ o prijemu u državljanstvo, podaci su koje je Ministarstvo civilnih poslova dostavilo našem portalu.

Koliko košta odricanje od državljanstva BiH?

Postupak odricanja od državljanstva BiH je administrativno jednostavan, ali finansijski nije zanemariv.

  • Naknada iznosi 400 evra (u protivvrijednosti u KM)
  • Podnosilac zahtjeva ne mora davati obrazloženje, osim dokaza da već ima ili je u procesu sticanja državljanstva druge zemlje
  • Ako je riječ o državljanstvu neke od bivših jugoslovenskih republika, naknada iznosi 100 evra

Drugim riječima, formalni rastanak s državom traje kratko, ali simbolički nosi težinu koju novac ne može izmjeriti.

Rekordna godina 2003.

Najveći gubitak državljana Bosna i Hercegovina zabilježila je 2003. godine, kada se njenog pasoša odreklo više od 9.000 osoba. Poređenja radi, u 2024. godini zahtjev za ispis iz državljanstva BiH podnijelo je 1.441 lice, što je gotovo identično broju iz 2025. godine.

Sociolog: Odlazak je potraga za dostojanstvom

Iako su brojke danas niže nego početkom dvijehiljaditih, kontekst je drugačiji, tada se odlazilo zbog posljedica rata, danas zbog osjećaja stagnacije, navode stručnjaci.

Sociolog Jadranka Berić za Aloonline ističe da odricanje od državljanstva nije puka administrativna odluka, već duboko sociološki čin.

„Egzodus ljudi iz Republike Srpske i Balkana generalno nije samo bijeg od siromaštva, već rezultat dubokog nepovjerenja u institucije i osjećaja da društvo ne nudi budućnost. Mladi odlaze jer ne vide perspektivu, sputani su niskim platama, nesigurnim poslovima i korupcijom“, kaže Berićeva.

Ona upozorava da demografski pad dodatno ubrzava odlazak stanovništva, dok zajednice ostaju bez radne snage, ali i bez identitetske stabilnosti.

„Odlazak je potraga za sigurnošću i dostojanstvom, dok odricanje od državljanstva simbolizuje prekid veze sa sistemom koji ih nije zaštitio“, zaključuje Berićeva.