Podaci platforme „IQAir“ pokazuju da je indeks kvaliteta vazduha u Banjaluci u subotu uveče iznosio 153, što ga svrstava u kategoriju nezdravog. Samo nekoliko dana ranije indeks je dostigao čak 175.

I tada je grad na Vrbasu bio u crvenoj kategoriji, što znači da zagađenje više nije nešto što bi trebalo da zanemarimo ili pripisujemo uobičajenim vremenskim prilikama. Posebno zabrinjava činjenica da smo tek na početku sezone grijanja, a iskustvo prethodnih godina pokazuje da najteži periodi zagađenja tek dolaze.

Da situacija nije bezazlena, prije neki dan upozorio je i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske. Saopštili su da je kvalitet vazduha u Banjaluci nezdrav zbog visokih koncentracija sitnih lebdećih čestica PM2.5. Riječ je o česticama toliko sitnim da mogu prodrijeti duboko u pluća, a neke od njih dospijevaju i u krvotok. Upravo zbog njihove veličine i sposobnosti da prodru u organizam, PM2.5 predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, naročito kada je izloženost dugotrajna.

Institut je posebno upozorio oboljele i osjetljive građane, odnosno djecu, trudnice, starije osobe, osobe sa astmom, HOBP-om, srčanim i plućnim oboljenjima, da ostanu u zatvorenom prostoru i izbjegavaju bilo kakav napor napolju. Preporučeno im je da redovno uzimaju propisanu terapiju, a u slučaju kašlja, otežanog disanja, stezanja u grudima ili pogoršanja osnovne bolesti da se jave porodičnom ljekaru, odnosno pozovu hitnu pomoć u hitnim slučajevima.

Upozorenje se odnosilo i na zdrave građane, kojima je savjetovano da ograniče boravak i naporne aktivnosti na otvorenom, posebno ujutru i uveče. Prostorije bi trebalo kratko provjetravati u podnevnim satima, izbjegavati nepotrebne vožnje biciklom i rolšulama, a ukoliko je boravak napolju neophodan, koristiti masku ili respirator FFP2/N95.

Ovakve preporuke možda zvuče pretjerano onima koji zagađen vazduh povezuju samo sa neprijatnim mirisom, dimom ili slabijom vidljivošću. Međutim, opasnost je upravo u tome što posljedice ne moraju biti odmah vidljive, niti ih svaki čovjek osjeti na isti način.

Na dugogodišnji problem zagađenja vazduha u Banjaluci ukazuje i novinar Aleksandar Trifunović. Kako navodi, ni za pet, ali ni za prethodnih 25 godina nije preduzeto apsolutno ništa.

-Jedina razlika je što nas sada, uz s pravom rijetke uznemirene građane, upozorava i zvanični Institut za javno zdravstvo. I to na samom početku sezone grijanja, a pravi crni rekordi nas tek čekaju. Uprkos zvaničnim dokazima i jezivim upozorenjima o broju preranih smrti zbog zagađenja, ni entitetska ni lokalne vlasti nisu mrdnule prstom. Nema strategije, nema hitnih mjera – navodi on.

I dok građani ponovo gledaju u aplikacije i provjeravaju koliko je vazduh zagađen, iz Gradske uprave stižu poruke da se nastavlja sprovođenje mjera definisanih Kratkoročnim planom za unapređenje kvaliteta vazduha na području grada, te da se razmatraju i strateške mjere usmjerene na dugoročno smanjenje zagađenja, zaštitu životne sredine i zdravlja stanovništva.

-Grad Banjaluka u kontinuitetu sprovodi mjere iz svoje nadležnosti koje doprinose smanjenju zagađenja vazduha. One, između ostalog, podrazumijevaju pojačano pranje najopterećenijih gradskih saobraćajnica s ciljem smanjenja prisustva lebdećih čestica, pojačane kontrole zabrane spaljivanja otpada na otvorenom, nadzor nad termoenergetskim postrojenjima za koja ekološke dozvole izdaje Grad, kao i kontrole čišćenja dimnjaka. Riječ je o konkretnim aktivnostima kojima nastojimo da utičemo na pojedine izvore zagađenja i smanjimo njihov uticaj na kvalitet vazduha – pojasnila je projekt menadžer Grada Milada Šukalo, piše Srpskainfo.

Ipak, dok se govori o mjerama, planovima i edukaciji, važno je razumjeti šta zapravo udišemo i kakve posljedice to može ostaviti na naše zdravlje. Mnogi vjeruju da nekoliko dana provedenih u zagađenom vazduhu ne može napraviti ozbiljniju štetu. Međutim, naučna istraživanja upozoravaju da posljedice izloženosti sitnim česticama mogu biti mnogo ozbiljnije nego što se na prvi pogled čini.

-U radu Sangkhama i saradnika iz 2024. godine, objavljenom u prestižnom časopisu Environmental Advances, jasno je povezana izloženost PM2,5 česticama sa nizom respiratornih, kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja. Putem različitih mehanizama dolazi do nastanka i progresije mnogih bolesti. Autori su naveli da hemijski spojevi vezani za PM2,5 mogu prodirati u organizam i narušavati intracelularne funkcije na genetskom i epigenetskom nivou, dovodeći do mutacija i razvoja malignih oboljenja – objašnjavao je prošle zime za Srpskainfo prof. dr Saša Zeljković, redovni profesor neorganske hemije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Posljedice mogu biti kratkoročne, ali i dugoročne. Čak i nakon kraćeg boravka napolju u danima kada je zagađenje izrazito visoko, mogu se javiti određene tegobe. Dugotrajna izloženost, s druge strane, povećava rizik od razvoja i pogoršanja različitih oboljenja.

-Kao kratkoročni efekti najčešće se navode iritacija očiju, nosa i pluća, kao i ubrzan rad srca. Negativne posljedice posebno će osjetiti osjetljive grupe, poput djece, starijih osoba, te osoba sa kardiovaskularnim bolestima, astmom i bronhitisom – ističe Zeljković. Prema njegovim riječima, zimsko zagađenje u Banjaluci dominantno potiče upravo od PM2,5 čestica, koje nastaju sagorijevanjem uglja, drveta i peleta.

Drugim riječima, problem nije samo dim koji vidimo iz dimnjaka. U vazduhu se nalaze čestice koje ne možemo vidjeti golim okom, a koje svakim udahom mogu dospjeti duboko u naš respiratorni sistem.

Kada je riječ o rješenjima, Zeljković smatra da bi najbrži efekat imalo smanjenje loženja i saobraćaja u danima kada je zagađenje posebno izraženo. Dugoročno, međutim, potrebne su mnogo ozbiljnije promjene i to od edukacije stanovništva i smanjenja ili potpune zabrane upotrebe uglja u ložištima, preko priključenja većeg broja korisnika na toplovodnu mrežu, do uvođenja električnih autobusa i energetske tranzicije sa termoelektrana na obnovljive izvore energije. Svakako i sadnja novih zelenih površina.