Pušenju u kafićima i restoranima u Republici Srpskoj uskoro bi mogao da dođe kraj.

Naime, prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih prozivoda za pušenje naći će se na predstojećoj sjednici Narodne skupštine RS, koja je zakazana za 16. decembar, a ako je suditi po dosadašnjim informacijama, predviđa još rigoroznije zakonske odredbe u odnosu na nacrt.

Ono što je izvjesno je da, ukoliko Nacrt prođe, došlo bi do potpune zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj.

Šta se navodilo u Nacrtu?

U Nacrtu zakona se navodilo da ugostitelji treba da prilagode namjenski zatvoreni prostor, sa posebnom ventilacijom kojom se u potpunosti obezbjeđuje zaštita nepušača od izloženosti duvanskom dimu i emisijama, i koji je u potpunosti fizički odvojen od drugih prostorija objekta.

Međutim, tokom javne rasprave o ovakvom nacrtu, Udruženje poslodavaca turizma i ugostiteljstva Republike Srpske (HORECA) izrazilo je spremnost da primijeni nultu toleranciju za pušenje u ugostiteljskim objektima, umjesto da se ispunjavaju dodatni uslovi. Predloženi izuzeci su veoma složeni za sprovođenje i finansijski zahtjevni za ugostiteljski sektor, a ne doprinose na adekvatan način zaštiti zdravlja građana, što je i cilj zakona.

"Udruženje je, kako su naveli, spremno da preuzme sve obaveze koje proističu iz potpune zabrane pušenja, čak i po cijenu odricanja od dijela prihoda, jer je zdravlje gostiju i korisnika usluga na prvom mjestu", naveli su ugostitelji tokom javne rasprave, što je u konačnici prihvaćeno.

Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS "Horeka" Goran Kurtinović za AloOnline.ba kaže da, ukoliko se prođe skupštinska procedura, potrebno je od pola godine do godinu dana da bi to zaživjelo.

Kako kaže, mišljenja su podjeljena.

"Svuda u svijetu je pušenje zabranjeno u zatvorenim prostorijama, tako da je neminovno da ista odluka prije ili kasnije bude donesena i kod nas. Ugostiteljima je neophodan prelazni period", kaže  Kurtinović.

Uvjerenja je  da ako svuda u svijetu ugostitelji rade uz primjenu ovih propisa, tako da nema razloga da ne funkcionišu i u Srpskoj.

"Mi smo samo tražili da mi ne budemo ti koji će sprovoditi Zakon", ističe Kurtinović i dodaje da je, takođe, evidentno da se neki od ugostitelja u ovakvim zakonskim mjerama neće pronaći, jer će samim tim doći i do pada prometa, te da će neki odlučiti da lokale zatvore.

Ali, naglašava, onaj ko želi da radi, naći će i način.

Po njegovim riječima, najveću štetu bi mogli pretrpiti manji ugostiteljski objekti, noćni klubovi...

Malim preduzetnicima ključ u bravu

Oni kojima definitivno ovakav Zakon ne ide na ruku su "mali" ugostitelji.

"Veliki će se snaći. Oni imaju sredstva da se prilagode svakoj odluci. Šta da radim ja, koji od malog prostora u kojem uglavnom prodajem kafu hranim svoju, i porodice mojih radnika. Onog momenta kad se zabrani, ide ključ u bravu", rekao nam je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta na periferiji Banjaluke.

Podijeljena mišljenja građana

Dok jedni podržavaju ovakve inicijative, drugi su ogorčeni.

"Jedva čekam. Zgrožena sam ljudima koji puše u restoranima. Ne podnosim kad odem na kafu, pa komplet odjeću i kosu moram prati. Nemam ništa protiv pušača, međutim, imam protiv ugrožavanja zdravlja nas koji ne pušimo", rekla nam je jedna Banjalučanka.

Ivana R., pušač, burno je reagovala na najave.

"Baš me zanima kako će ovo kod nas da se sprovede. Uvede li se, ja u kafanu neću ni ići, a znam veliki broj ljudi koji dijele moje mišljenje. Ne možemo mi zakone naprednih, bogatih zemalja, primjenjivati slijepo. Prijatelji koji drže ugostiteljske objekte u Banjaluci su baš zabrinuti. Nije stvar što će izgubiti dio domaćih gostiju, već i vikend turiste iz regiona koji, između ostalog, dolaze i iz razloga što kod nas nema ograničenja kakvih ima u njihovoj zemlji", kaže ona.

Kao potencijalno rješenje ona vidi u posebnim prostorima.

"Po mom mišljenju, treba odvojiti mjesta za pušače i nepušače. Ali, odvojiti zaista kako treba, a ne da je jedan sto za pušače, jedan za nepušače. Prava nepušača treba zaštititi, ali ne na račun pušača", kaže ona i dodaje da ne misli da ovakve odluke doprinose zdravlju.

"Ja ću naći mjesto da zapalim. Cigarete ću kupiti i ako kutija bude 20 KM. Naprosto, ne postoji zakon koji može da me ograniči", dodaje ona.

Novac od kazni za pušenje usmjeriti u zdravstvo

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokrenuo je inicijativu da u liječenje građana bude usmjeren novac od kazni predviđenih zakonom o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

Iz Fonda su istakli da podržavaju donošenje ovog zakona, koji je na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine Srpske zakazane u srijedu, 16. decembra, jer na prvom mjestu štiti javno zdravlje, te predlažu i izmjene Zakona o budžetskom sistemu kako bi novac od kazni u slučaju kršenja zakona – bio direktno usmjeravan u zdravstvo.

Podizanje svijesti

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS očekuje da će se donošenjem ovog zakona, koji doprinosi unapređenju zdravlja stanovništva u Republici Srpskoj kroz zaštitu zdravlja od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obezbijediti podizanje svijesti i promjene ponašanja i praksi u vezi sa štetnošću pušenja.

„Pravo svakog građanina je da bude informisan o zdravstvenim posljedicama pušenja i izlaganja duvanskom dimu u svojoj okolini. Takođe, pravo svakog građanina je da živi i radi u okolini bez duvanskog dima. Odgovornost zakonodavca je da zaštiti zdravlje stanovništva i preduzme sve zakonske, administrativne i izvršne mjere kako bi se eliminisalo štetno djelovanje po zdravlje svih oblika izloženosti duvanskom i ostalom proizvodu za pušenje“, navode u obrazloženju.

Efekti zabrane u drugim zemljama

Prije šest mjeseci, u Federaciji Bosne i Hercegovine stupila je na snagu regulativa o zabrani pušenja, donijevši jednu od najvažnijih promjena u poslovanju kafića, restorana i drugih ugostiteljskih objekata. Stanje na terenu tokom zimskih mjeseci pokazuje kako su se ugostitelji, ali i građani, prilagodili.

Od 13. juna 2025. godine, zabrana pušenja u zatvorenim ugostiteljskim objektima u Federaciji Bosne i Hercegovine više nije tema rasprava na društvenim mrežama, nego dio svakodnevice. Posebno je to izraženo dolaskom hladnijih dana, kada zadržavanje napolju nije opcija, već su centralna mjesta okupljanja ponovo topli, zatvoreni prostori.

Pravilnik je pred ugostitelje stavio jasan, ali nimalo jednostavan izbor - investirati u tehnički zahtjevnije i skuplje pušačke prostore ili u potpunosti zabraniti pušenje unutar objekata. Kazne za one koji se ne budu pridržavali pravilnika, nisu nimalo "bezopasne", a kreću se od 1.000 (za fizička i odgovorna lica) do 15.000 KM (što je najviša kazna za pravna lica).

Jedan od objekata koji se odlučio da u potpunosti zabrani pušenje je jedan cafe-restoran koji koji u Sarajevu posluje na dvije lokacije.

"Prelazna faza je uvijek teška, naročito kada se ukida nešto što je dio naše svakodnevnice, a donekle i tradicije. Kafa i cigara su dugo vremena bili nerazdvojni. Sada je ovo novo vrijeme i vidimo da se ljudi polako privikavaju.", kazali su u za Klix u ovom objektu.

Ono što možda nije bilo vidljivo prvih sedmica otkako je zakon stupio na snagu, ali danas sve više dolazi do izražaja, jeste da se slika o zatvorenim prostorima promijenila. Nema više zagušljivih prostorija, ustajalog zraka niti mirisa dima koji se uvlači u kosu i odjeću. Bio je to jedan od željenih efekata zakona, koji mnogi vide kao prednost.

"U početku nam je promet pao 50%, ali kako se ljudi navikavaju na novu realnost, tako se i posao vratio u normalu. Prednost koju nam donosi nezagušljiv prostor jeste da ventilacija automatski manje radi i manje troši električnu energiju. Takođe, prostor je više family friendly i vidimo da sve više porodica s djecom dolaze u restoran, jer nemaju strah od zagađenog zraka i oblaka dima", zaključuju iz Kilima.

Gledajući šire, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima nije novost u svijetu. U mnogim evropskim zemljama, ovakve regulative već decenijama funkcionišu i smanjuju izloženost građana duhanskom dimu, bez da su narušile životni ritam ugostitelja.

Brojni primjeri gradskih kafića i restorana pokazuju da je moguće spojiti tradiciju ispijanja kafe i društvenu odgovornost - stvarajući ambijent koji je ugodan i prilagođen svim posjetiocima.

Postepeno se mijenja kultura izlazaka i jača svijest o zdravlju, pokazujući da su promjene moguće i korisne za cijelu zajednicu.