Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini i dalje je u vrhu bezbjednosnih, političkih i humanitarnih tema na Zapadnom Balkanu.

Iako 2025. godina donosi nešto umjereniji priliv migranata u odnosu na raniji period, evropski i regionalni pritisci ostaju visoki posebno nakon otvaranja novih pravaca i promjena na šengenskoj granici.

Prema zvaničnim informacijama koje je za Aloonline dostavila Služba za poslove sa strancima BiH, situacija se može opisati kao stabilna, ali i dalje dinamična. Institucije drže pod kontrolom ključne segmente, ali balkanska ruta ostaje aktivna i ne predviđa se njeno gašenje u skorije vrijeme.

Priliv migranata u BiH

Služba je potvrdila da je tokom 2025. godine nastavljen priliv migranata, ali u nešto manjem obimu.

„Tokom 2025. godine zabilježen je nastavak priliva migranata, ali posmatrajući prethodne godine možemo uočiti da su vrijednosti tokom 2025. godine manje, što se može dovesti u vezu sa ulaskom Rumunije i Bugarske u šengenski prostor, skretanjem rute, pojačanim mjerama zemalja koje se nalaze na migrantskoj ruti itd.“, naveli su naš portal iz Službe za poslove sa strancima BiH.

Od 1. januara do 17. novembra 2025. godine 9.119 stranih državljana izrazilo je namjeru da podnese zahtjev za azil. U prihvatnim centrima trenutno je smješteno oko 1.030 migranata od čega u Unsko-sanskom kantonu – PPC Lipa 409 osoba i Kantonu Sarajevo 621 osoba (PPC Blažuj 496 i PPC Ušivak 125), podaci su koje nam je služba dostavila.

https://aloonline.ba/vijesti/psiholog-ana-satara-o-radu-sa-migrantima-u-bihacu/

I dalje je jasno da BiH funkcioniše kao tranzitna tačka za one koji žele da nastave put prema zapadnoevropskim državama.

"Balkanska ruta je i dalje aktivna, a Bosna i Hercegovina uglavnom predstavlja tranzitnu zemlju za migrante koji pokušavaju doći do Evropske unije. Međutim, uprkos izazovima bh. institucije uspijevaju održati stabilnost i sigurnost kroz pojačane kontrole i međunarodnu saradnju", kažu iz Službe.

Ko sve stiže u BiH?

[caption id="attachment_744377" align="aligncenter" width="691"] Foto: Pexels[/caption]

Prema podacima koje smo dobili, dominiraju državljani iz ratom i krizama pogođenih zemalja.

Najviše migranata koji prolaze kroz BiH dolazi iz:

• Egipta


• Afganistana


• Maroka


• Sirije


• Palestine


• Bangladeša

Sve izraženiji je i trend ulaska državljana Turske koji koriste bezvizni režim da legalno uđu u BiH, a zatim pokušaju ilegalno nastaviti put prema EU.

„Primjetan je porast državljana Turske, koji često zloupotrebljavaju bezvizni režim sa BiH - legalno ulaze u zemlju, a potom pokušavaju ilegalno nastaviti put prema zemljama zapadne Evrope“, kažu nam iz Službe.

Prema podacima do kojih je nezvanično došao naš portal, prošle godine se oko za 30 hiljada državljana Turske nakon ulaska u BiH ne zna gdje kada su napustili našu zemlju. Za koje se tvrdi da su ilegalno napustili BiH u pokušaju da uđu u EU.

Uočeni su i dolasci državljana Pakistana, Nepala, Indije i Ruske Federacije, posebno iz Čečenije.

"Takođe, posmatrajući raspoložive podatke primjetan je porast državljana Turske, koji često zloupotrebljavaju bezvizni režim sa BiH - legalno ulaze u zemlju, a potom pokušavaju ilegalno nastaviti put prema zemljama zapadne Evrope. Pored državljana R. Turske, prisutni su i državljani Pakistana, Nepala, Indije i Ruske Federacije (posebno iz Čečenije), koji se pojavljuju i u segmentu zakonitih i nezakonitih migracija", navode iz Službe.

Evropa jača saradnju zbog migrantskih pritisaka

Dok se BiH nosi s tranzitnim karakterom rute, Evropa nastavlja bilježiti snažne migracijske pritiske uzrokovane ratovima, krizama i ekonomskim kolapsima u pojedinim regijama.

"Kao odgovor naprijed navedenim izazovima evropske zemlje sve više jačaju međusobnu saradnju i sprovode zajedničke međunarodne operacije u kojima učestvuje i BiH. Cilj ovih aktivnosti jeste borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, kao i sprečavanje ilegalnih prelazaka granica. Šire posmatrano, Evropa se i dalje suočava sa stalnim migracijskim pritiscima, dok Bosna i Hercegovina, kao dio zapadnobalkanske rute, zauzima važnu ulogu u evropskom sistemu sigurnosnog i humanitarnog upravljanja migracijama, te je postala ključni partner u zajedničkim naporima regiona i Evropske unije u kontroli migracijskih tokova, borbi protiv krijumčarenja ljudi i očuvanju stabilnosti na ovom dijelu kontinenta", ocijenili su iz Službe za poslove sa strancima BiH.

Bezbjednosni aspekt

O migracijama se ranije za Aloonline govorio i profesor Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci. On je naglasio da migracije, pored humanitarne dimenzije, nose i ozbiljne bezbjednosne izazove.

„Činjenica je da sa migrantskim talasima dolaze i nove bezbjednosne opasnosti i jedna od njih je upravo porast kriminala, jer s tim migrantskim talasima, između ostalog, dolaze i oni koji su pravi izvor opasnosti. Sasvim je sigurno da bezbjednost pada zbog rasta opšteg kriminaliteta”, kazao je ranije Šolaja za naš portal.

Profesor upozorava i na potencijalne terorističke prijetnje.

„S druge strane, vidi se i porast terorizma od strane migranata. Smatram da je to teško kontrolisati jer je prenaglo došlo… Takođe, ko ilegalno dođe on je svakako potencijalna opasnost, nego onaj koji dođe legalno“, naveo je.

Njegova ocjena odražava zabrinutost sigurnosnih stručnjaka širom Evrope, koji insistiraju na redovnim provjerama, nadzoru ruta i međunarodnoj saradnji.