Srpska pravoslavna crkva danas slavi dva svetitelja: Svetog sveštenomučenika Irineja i Svetog mučenika Lupa.

Sveti sveštenomučenik Irinej


Sveti Irinej, episkop Lionski, spada u najznamenitije oce i učitelje Crkve. Živio je i podvizavao se u drugom vijeku, posvetivši sav svoj život borbi sa gnosticizmom. Njegov značaj za hrišćansku Crkvu drugoga vijeka može se sravniti sa značajem svetog Atanasija Velikog za hrišćansku Crkvu četvrtoga vijeka. I jedan i drugi javljaju se u svome životu i radu prvenstveno kao zaštitnici čistog, nepovređenog crkvenog učenja protiv lažnih jeretičkih učenja svoga vremena: sveti Irinej - protiv gnosticizma, sveti Atanasije - protiv arijanizma.

Sveti Irinej se rodio u gradu Smirni, u Maloj Aziji; od rane mladosti odao se temeljnom izučavanju jelinske mudrosti, i postao odličan znalac grčke poezije, filosofije i ostalih jelinskih nauka. Ipak svetovno znanje nije zanijelo mladog Irineja. Čuvši za duhovnu mudrost, mudrost hrišćansku, i počevši se upoznavati s njom, on se oduševi njome i zažele da je svim srcem usvoji, jer osjećaše spasonosnost i neizmjernu važnost njenu.

Istinama hrišćanske vjere mladi Irinej se najpre učio od svetog Polikarpa, episkopa smirnskog. Sveti Polikarp beše učenik svetog apostola i evanđelista Jovana Bogoslova, koji ga i postavi za episkopa grada Smirne. Kao episkop on se mnogo potrudi za Crkvu Hristovu, jer se starao ne samo o svojoj smirnskoj pastvi, nego je pisao poslanice i susjednim crkvama. Po svedočanstvu blaženog Jeronima, Polikarp je bio "vođ cele Azije u hrišćanstvu".

Sveti Irinej spase mnoge od neznabožačkog idolopoklonstva i od jeretičkih zabluda; mnoge hrišćane on nastavi na put spasenja, a neke ukrepi na mučenički podvig. Naposljetku i sam postrada za ime Hristovo u vrijeme cara Sevira: njemu bi odsječena glava. I tako sveti Irinej primi slavni vijenac mučeništva u carstvu Gospoda našeg Isusa Hrista.

Sveti mučenik Lup


Sveti Lup življaše u vrijeme cara Avrelijana i bejaše rob u nekog gospodara, ali slobodan u Hristu Gospodu, u koga on vjerova. Ispunivši se božanske revnosti, sveti Lup razbi bezdahne jelinske idole, a druge pobaca u dubinu morsku. Vidjevši to, neznabožni idolopoklonici se strahovito razjariše, pa sa isukanim mačevima poleteše na Lupa da ga na komade iseku, ali se izbezumiše i stadoše jedan drugoga seći.

Međutim, sveti Lup, stojeći usred njih, propovedaše im riječ Božiju, pun vjere, mudrosti i blagodati Božije. I pored svih napora, neznabošci ga ne mogahu uhvatiti, jer ih sprječavaše sila Hristova, koja im čak ne dopuštaše ni da se približe mučeniku Hristovom.

Stoga neznabošci, stojeći izdaleka, zategoše lukove svoje i počeše puštati strele na svetitelja, no umjesto mučenika oni strijelama ranjavahu jedan drugoga; Međutim sveti Lup, stojeći između njih kao nišan za streljanje, ne samo ne bi ustreljen nego ni ranjen. A pošto mučenik Hristov još ne biješe kršten i žuđaše za svetim krštenjem, to da ne bi nekršten umro od ruku mučitelja, on se pomoli Bogu o tome, i odmah se s neba izli voda na njega. Na taj način sveti mučenik Hristov primi sviše božanstveno krštenje, dok to svi neznabošci posmatrahu i čuđahu se.

Poslije toga sveti Lup dobrovoljno predade sebe, kao bezazleno jagnje, na zaklanje u ruke neznabošcima, a oni ga odvedoše k igemonu. Igemon najprije pokuša da laskama nagovori vjernog slugu Hristovog da odstupi od Gospoda svoga i da se pokloni idolima. Ali pošto ne uspije da sablazni svetitelja, igemon naredi da mučenika nepoštedno biju motkama. Poslije toga igemon stavljaše svetitelja na razne ljute muke, pa pošto ni na taj način ne mogaše savladati nepobjedivog vojnika Hristovog, on ga osudi na posječenje mačem.

I tako sveti mučenik Lup, priklonivši pod mač glavu svoju, položi dušu svoju za Hrista, Gospoda svog, i bi od vjernih česno sahranjen. Isto onako kako je mnogo vijekova kasnije svoj život dao i srpski junak Miloš Obilić.

Običaji


Današnji dan sе posеbno proslavlja u Jеrusalimskoj patrijaršiji. Prеma drеvnoj tradiciji Patrijaršijе, ikona Uspеnja, koja sе nalazila kraj grobnicе Majkе Božijе, pronosi sе u litiji poslijе svеtе liturgijе. Vеlik broj pravoslavnih vjеrnika svakе godinе prisustvujе litijama.

Vjernici smatraju da je ovaj dan važan za žеnе i djеvojkе, posebno za onе kojе žеlе da postanu majkе. Mnogi vjeruju da im jе usrdna molitva na današnji dan pomogla da stvorе porodicu.

BONUS VIDEO