Već tridesetak godina Republika Srpska i Bosna i Hercegovina suočavaju se sa negativnim demografskim procesima, prije svega nagativnim prirodnim priraštajem i intenzivnom emigracijom, o čemu je za ALOonline govorio i Aleksandar Majić zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja.


POSTAJEMO „ZEMLJA STARACA“


Prema zvaničnim podacima iz 2022. godine, Republika Srpska ima 21, 6 odsto stanovništva starijeg od 65 godina, što upućuje na to da svaki peti stanovnik pripada ovoj starosnoj skupini.

Krajnje alarmantne brojke jasno ukazuju na to da smo jedna od najstarijih populacija u Evropi, uzevši u obzir zabrinjavajući procenat od samo 13,3 odsto stanovništva mlađeg od 14 godina.

- Prema posljednjim podacima u Republici Srpskoj rodi se 1,4 dijete po ženi, a za obnavljanje nam je neophodno 2,1 dijete. U Federciji je situacija još gora, jedna od najnižih stopa u svijetu, odnosno 1,1 dijete po ženi - započinje Majić.

U posljednjih deset godina, godišnje se rodi između 9.100 i 9.500 djece, stoga se može zaključiti da natalitet u Republici Srpskoj ne predstavlja veliku prepreku i uticaj na prirodno kretanje.

https://aloonline.ba/vijesti/zabrinjavajuca-demografska-slika-bih-mladi-bjeze-iz-zemlje-i-od-braka-sve-je-manje-djecije-graje-postajemo-zemlja-staraca/

- Prema podacima za 2022. godinu u Republici Srpskoj je rođeno 9.118 djece. Nažalost, to je najmanji broj od kad postoji Srpska, odnosno od kad se prati statističko mjerenje. Stopa nataliteta u posljednjih 10 godina je oko 8,1 promil, ali ja bih rekao i da je puno veća zato što je broj stanovnika prenapuhan, procjene su takve da imamo mnogo manji broj rezidenata - priča Majić.

RAĐAJU LI NAM SE DJECA?


Sagovornik otkriva da se najveći broj djece rodi između jula i oktobra, što ukazuje da su parovi najaktivniji u zimskom periodu.

Republika Srpska kao i ostatak Evrope ima najveći broj prvororđene djece, odnosno 45 odsto, dok drugorođena djeca čine 36 odsto. Podaci upućuju na jasnu promjenu populacione politike današnjice, koja je u prošlosti stimulisala više redove rođenja, dok se sada bazira i ne one prvorođene i drugorođene.

https://aloonline.ba/vijesti/osnovne-skole-prvacici/

- Granica se pri rađanju pomjera, za 20 godina u Republici Srpskoj su žene granicu pomjerile za 3 godine. Prema podacima za 2022. žena prvo dijete rađa sa 27,7 godina, a prije dvadesetak godina prvo dijete je rađala sa 24 godine. Najveći deficit broja rođenih je upravo u toj starosnoj kohorti između 20 i 24 godine - objašnjava Majić.

BRAKOVA SVE MANJE


U zemljama zapadne i sjeverne Evrope najveći broj djece rođen je u kohabitaciji, izvan bračne zajednice. Statistički podaci pokazuju da je u Srpskoj samo 15 odsto djece rođeno izvan bračne zajednice, iz toga možemo zaključiti da smo još uvijek tradicionalno društvo, gdje je brak temelj porodice.

Majić za ALOonline otkriva da se pandemija Covid-a značajno odrazila i na bračnost.

- Najveći uticaj pandemije na bračnost bio je 2020. godine, kada je broj sklopljenih brakova uporedivši sa 2019. godinom smanjen za oko 20 odsto - kaže Majić.

Posljednji podaci za 2022. godinu, govore da je broj sklopljenih brakova 5.527, dok je razvoda bilo ukupno 965.

Alarmantno je da je jedan razvod po 5,7 sklopljenih brakova, a u prilog krizi ide i činjenica da se starosna granica stupanja u brak značajno pomjerila.

Žene prvi brak 2022. sklapale su sa 27,4, dok muškarci sa 30,2 godine!

PORAST STOPE MORTALITETA


U posljednjih 5 godina nejveći uticaj na prirodni priraštaj u Republici Srpskoj imao je mortalitet, a tome je značajno doprinijela pandemija Covid-a, tokom koje je broj umrlih povećan za čak 20 odsto.
- Najveći broj umrlih registrovan je 2021. godine, tada je preminulo preko 19.000 ljudi. Prema posljednjim podacima za 2022. godinu umrlo je 16.263 osoba. Ova pandemija je više uticala na smrtnost muškaraca, razlika je 10 procenata muškaraca u odnosu na žene - naglašava zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja.

Imajući uvid u starosnu piramidu, u narednim godinama može se očekivati visok stepen smrtnosti, uzevši u obzir da su najbrojniji Bejbi-bumeri, odnosno generacija rođena poslije Drugog svjetskog rata.

Takođe, povratak starijeg penzionisanog stanovništva na svoja ognjišta iz zemalja Evropske unije, može uticati na značajan porast smrtnosti.

- Što se tiče sezonalnosti mortaliteta, možemo zaključiti da 60 odsto populacije umre u periodu oktobar - mart, jer tad je sezona prehlada, najmanje fizičke akativnosti i tada se konzumira nezdrava hrana - pojašnjava Majić.

Prema strukturi umrlih i na osnovu uzroka smrti, najprisutnije su kardio-vaskularne bolesti koje su činile i preko 50 odsto smrtnosti, dok su za 20 odsto smrtnih slučajeva najzaslužniji tumori, međutim pandemija je značajno promijenila ovu strukturu.
- Prema podacima za 2022. godinu, 42 odsto smrtnih slučajeva je bilo zbog kardio-vaskularnih oboljenja, odnosno srčanih i moždanih udara, 16 procenata su tumori, dok 8 odsto čine preminuli od pandemije Covid - pojašnjava Majić.

Prosječna starost pri umiranju se povećava, u posljednjih 10-12 godina starosna granica pri umiranju se povećala za 20 godina!


Zaključujemo da je stopa mortaliteta 4,9 odsto, što nas kotira na najniže ljestvice u Evropi.

DEMOGRAFSKA SLIKA BiH


Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja ističe da ne postoji bitna razlika između demografske slike Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
- Nažalost, broj rođenih u BiH iz godine u godinu opada. Posljednji podaci za 2022. godinu pokazuju da je na nivou BiH rođeno 26.687 djece. Međutim kada uporedimo 1997. kada smo registrovali najveći broj živorođene djece, preko 48. 000, imamo pad koji predstavlja skoro duplo smanjenje - priča Majić.

Najveća vrijednost mortaliteta je bila 2021. godine, kada je broj umrlih u BiH dostigao zabrinjavajuću cifru od preko 50.000.
- Ako pogledamo stope nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja vidimo da su podaci za BiH bolji nego za Republiku Srpsku, a razlog je mnogo bolja starosna struktura Federacije. Samim tim je i mortalitet niži, naravno viši natalitet, a niži fertilitet, zato što imaju više žena koje potencijalno rađaju - pojašnjava demograf.

Stope se mogu pronaći u zvaničnim Agencijama BiH, ali sagovornik ističe da su one dosta nerealne, jer se baziraju na procjenama od oko 3,5 miliona stanovnika.
- Ne vjerujem da mi na ovom prostoru imamo više od 3 miliona stanovnika, zbog toga su te stope mnoge niže od pravih stopa da ih možemo komparirati i porediti sa zemljama okruženja - priča Majić.

LOKALNE ZAJEDNICE


Prema podacima iz 2022. godine, od 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj ni u jednoj nije zabilježen pozitivni prirodni priraštaj!

U Federaciji je nešto bolje stanje, u lokalnim zajednicama Ilijaš, Neum, Doboj Jug, Vogošac, Tešanj, Bužim, Ilidža, Ravno i Posušje zabilježeno je pozitivno prirodno kretanje.

Tri od devet opština pripadaju Istočnom Sarajevu, što je posljedica doseljavanja mladog i fertilnog stanovništva na to područje.

- Mi kao slobo razvijena ekonomska zemlja ne možemo da sprovedemo određene imigracione mjere. Ne možemo da uvozimo stanovništvo, ali posljednjih godina imamo sve veći broj radnika iz Azije, naročito u građevinskom sektoru, a to su radnici iz Turske, Bangladeša, Nepala - ističe Majić.

PRONATALITETNE MJERE


Majić ističe da Republika Srpska ima određene pronalitetne mjere, ali da su one više socijane prirode, odnosno riječ je o izdvajanju sredstava za socijalno ugrožene kategorije, a ne stvarnim mjerama usmjerenim na povećanje rađanja.
- Pohvalio bih mjeru, godišnje pomoći za nezaposlenu majku u iznosu od 405 KM. Dakle nezaposlena majka mora imati prebivalište na nivou Republike Srpske i tri mjeseca prije porođaja ne smije biti u radnom odnosu. Onda dobija godinu dana ovaj iznos novca - objašnjava Majić.

Izdvojio je i mjeru koju dobijaju nezaposleni roditelji za četvrto dijete u iznosu od 750 KM, kao i jednokratku pomoć pri rođenju djeteta u iznosu od 500 KM.
- Ja bih najviše pohvalio mjeru porodiljskog odsustva, ako poredimo zemlje Evrope gdje porodiljsko traje od 3 do 6 mjeseci, kod nas je to potpuno plaćeno odsustvo od godinu dana za prvo i drugo dijete, dok za treće dijete i blizance u Republici Srpskoj imamo odsustvo godinu i po dana - naglašava Majić.

U prilog pomjeranju starosne granice rađanja i povećanog steriliteta postoji mjera za tri besplatna pokušaja vantjelesne oplodnje.

POPIS STANOVNIŠTVA U ZEMLJAMA REGIONA


Popis stanovništva trebao je biti sproveden, između 2020. i 2024. godine, ali s obzirom da BiH još uvijek nije usvojila Zakon o popisu stanovništva, popis nije realizovan.ž

Zemlje okruženja sprovele su popise, u Hrvatskoj i Srbiji rezultati su poražavajući, dok je Crna Gora pokazala pozitivne rezultate.

Prema podacima popisa stanovništa 2021. godine, Hrvatska je izgubila skoro 10 odsto stanovništva u periodu od 10 godina, odnosno 413.000 stanovnika. Odseljavanje je zabilježeno u manjim sredinama, a povećanje samo u većim gradovima, kao što su Zagreb i Split.

https://aloonline.ba/region/srbi-u-hrvatskoj-kao-posljednji-mohikanci-zabrinjavajuca-prognoza-popisa-stanovnistva/

- Što se tiče etničkih obilježja možemo konstatovati da je danas Hrvatska etnički homogena zemlja, 91,6 odsto Hrvata, dok je populacija Srba spala na 3,2 procenta, a ostale manjine zauzimaju ispod 1 odsto - govori Majić.

Rezultati popisa stanovništva u Srbiji konstatovali su takođe negativne posljedice, izgubljeno je skoro pola miliona stanovništva za samo 10 godina, što je skoro 7 odsto ukupnog stanovništva.
- Mnogi demografi smatraju da su rezultati popisa stanovništva u Srbiji veoma kontroverzni. Srbija je u odnosu na Hrvatsku mnogo entički heterogenija zemlja - ističe Majić.

Crna Gora je jedina država u regionu koja može da se pohvali pozotivnim prirodnim priraštajem, odnosno povećanjem broja stanovnika od oko 2 procenta.

BONUS VIDEO: