Požar u zgradi "Elektrokrajine" u centru Banjaluke koji je, na sreću, prošao bez ljudskih žrtava, napravio je veliku materijalnu štetu i još jednom otvorio pitanje na koji način se u institucijama i javnim ustanovama u Srpskoj čuva važna dokumentacija i dokle smo stigli sa pretvranjem papira u najsigurnije, digitalne arhive.

Činjenica da je, kako danas kažu iz ovog preduzeća, sva važna dokumentacija smještena u glavnom dijelu zgrade koji je ostao netaknut, takođe je samo "srećna okolnost", bez koje bi se priča o požaru vjerovatno drugačije završila.

- Što se tiče dokumentacije, možemo reći da je riječ o desetak kancelarija koje koristi 'Elektroprivreda Republike Srpske' kojoj mi iznajmljujemo kancelarije, a nekoliko ostalih su kancelarije 'Еlektrokrajine'. Sva dokumentacija je u glavnom dijelu zgrade koji je ostao čitav - kaže Predrag Klincov, portparol "Elektrokrajine".

Svođenje papirne dokumentacije na minimum, jedini je način da je trajno sačuvate, kažu stručnjaci iz oblasti arhiviranja. Od majskog potopa 2014, do požara u zgradi Investiciono-razvojne banke, pokazalo se da takve stvari jednostavno ne možete da predvidite - objašnjava Željko Stojnić, direktor kompanije Infinity ADS, članice Infinity International Group, i jednog od lidera u digitalnom arhiviranju u BiH. Napominje da se ovom problemu ne poklanja dovoljno pažnje, uprkos tome što preduslovi za to postoje.

- I dalje je većina dokumentacije u Srpskoj u papirnom obliku, iako Zakon o arhivskoj djelatnosti daje mogućnost stvaraocima dokumentacije da digitalizacijom svedu papirnu dokumentaciju na minimum. Teško je i nabrojati sve institucije i ustanove koje su u riziku da zauvijek izgube ključna dokumenta, a još teže objasniti važnost te dokumentacije u svim njenim segmentima - kaže Stojnić.

Napominje i da nam u toj oblasti nedostaje jasna obaveza svakog stvaraoca i imaoca dokumentacije da se sa velikom pažnjom odnosi prema građi, ali i oštrija kaznena politika.

- Pooštravanjem kaznene politike i većim angažmanom 'Arhiva RS', Inspektorata, Ministarstva pravde, možemo urediti i ovu oblast, kako bismo uhvatili korak sa naprednijim društvima. Ne smijemo dozvoliti da nam zbog nemarnosti zauvijek nestane dokumentacija koja ima arhivsku i istorijsku vrijednost, slike, predmeti koje svjedoče o minulim vremenima na ovim prostorima - kaže Stojnić.

Objašnjava da integracija digitalnih arhiva u arhivske depoe predstavlja značajan korak naprijed u ublažavanju rizika od požara i drugih katastrofa.

- U pitanju je takozvana digitalna replikacija, odnosno arhivski depo za smanjenje rizika, koji se oslanja na digitalizaciju svojih fondova. To znači stvaranje visokokvalitetnih digitalnih kopija dokumenata, fotografija, rukopisa i drugih materijala i sve to se čuva odvojeno od fizičkih zbirki. Takođe, da bi se obezbjedila sigurnost i pristupačnost digitalnih arhiva, one se čuvaju na bezbjednim platformama zasnovanim na oblaku. Ove platforme koriste napredne bezbjednosne mjere za zaštitu od nestajanja podataka i neovlašćenog pristupa - objašnjava Stojnić i naglašava da takvi sistemi imaju mogućnost praćenja u realnom vremenu, kao i planove oporavka od katastrofe.

Digitalne arhive takođe predstavljaju skladište ogromne količine podataka, obezbjeđujući sveobuhvatnu rezervnu kopiju svih bitnih informacija.

BONUS VIDEO: