Prema pisanju Euronews-a, temperature površine mora u ekvatorskom dijelu Tihog okeana već su nadmašile sve dosadašnje rekorde, a vrhunac fenomena očekuje se krajem jeseni ili početkom zime.

Procjene stručnjaka ukazuju na to da bi ekstremne vrućine povezane s El Ninjom, u periodu od juna 2026. do februara 2027. godine, mogle doprinijeti više od 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva širom svijeta, uz znatno povećan rizik od poplava, suša i šumskih požara.

Dok tropski krajevi i dijelovi Amerike, Azije i Afrike trpe direktne i teške posljedice, uticaj El Niña na Evropu uglavnom je indirektan. Na evropskom kontinentu u ovom periodu uobičajeno se očekuju blaže, kišovitije i vjetrovitije jesenske i rane zimske prilike.

Međutim, meteorolozi upozoravaju na potencijalni sporedni efekat – slabljenje stratosferskog polarnog vrtloga (SPV). Riječ je o sistemu jakih zapadnih vjetrova koji kruže iznad Arktika na visini od 10 do 50 kilometara.

Slabljenje ovog vrtloga nakon vrhunca El Ninja može izazvati takozvano iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW), pri čemu temperatura u stratosferi za samo nekoliko dana poraste i do 50 stepeni Celzijusa. Kada se hladni zrak potisne u niže slojeve atmosfere, dolazi do promjene mlaznih struja, što stvara uslove za dugotrajnije hladne talase.

Iz britanskog meteorološkog zavoda (Met Office) objašnjavaju da se ovaj fenomen obično formira iznad Sjevernog Atlantika i Skandinavije. U takvom scenariju, u sjevernoj i srednjoj Evropi raste vjerovatnoća za duži period suvog i hladnog vremena, dok u južnim dijelovima kontinenata preovladava blaže i kišovito vrijeme, uz pojavu snijega na dodirnim zonama ovih vazdušnih masa.

Ipak, uprkos učestalim natpisima u medijima koji najavljuju da Evropi prijeti „ledeni talas”, stručnjaci pozivaju na suzdržanost.

Grem Madž (Grahame Madge), portparol za klimatska pitanja u Met Office-u, izjavio je za Euronews da veza između El Niña i hladnijeg završetka zime postoji, ali da takav rasplet nije zagarantovan.

Pored toga, na zimsko vrijeme u Evropi utiče niz drugih faktora. Studija Univerziteta u Njukaslu iz 2025. godine pokazala je da sagorijevanje fosilnih goriva i klimatske promjene već ubrzavaju promjene u zimskim padavinama širom Evrope, i to skoro 25 godina ranije nego što se prognoziralo.

Meteorolozi naglašavaju da se pojedinačni događaji stratosferskog zagrijavanja mogu pouzdano predvidjeti svega oko sedam dana unaprijed, zbog čega je u ovom trenutku preuranjeno tvrditi kakva nas zima tačno očekuje.