Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju praznik posvećen prepodobnoj mučenici Paraskevi, koje je u narodu poznata kao Petka Trnova.
Ovim praznikom se završava ciklus ženskih praznika, budući da je nakon Ognjene i Blage Marije, Trnova Petka još jedna zaštitnica žena koja se praznuje tokom ljeta.
Sveta Petka Trnova rođena je u Rimu u hrišćanskoj porodici. Poslije smrti roditelja se zamonašila, ali je prije odlaska u manastir svo naslijeđeno imanje podijelila sirotinji.
Propovijedavši, u to vrijeme (II vijek naše ere), još zabranjenu Hristovu vjeru, potkazali su je caru Antoninu Piju i doveli pred njega, ali ona ga je izliječila od duge bolesti poslije čega je i sam prihvatio hrišćanstvo.
Zbog propovijedanja hrišćanstva zatvarana je i mučena, a na kraju i pogubljena mačem u prvoj polovini drugog vijeka.
Njene mošti čuvaju se u Istanbulu. Na freskama i ikonama predstavljena je u monaškoj odeći sa krstom, kao simbolom stradanja, u jednoj ruci i grančicom mirte u drugoj ruci.
Ovaj praznik se poštuje kod Srba iako sam praznik nije crveno slovo.
U narodu se vjeruje da je Sveta Petka Trnova zaštitnica žena, kao i da pomaže siromašnima i bolesnima, pa se mnogi mole za ozdravljenje nad njenim moštima, za koje se vjeruje da imaju iscjeliteljske moći.
Postoji mnogo vjerovanja i običaja na ovaj praznik, ali najvažniji je da se izbjegavaju svi teži poslovi, kao u njivi tako i u kući.
Naše prabake su vjerovale da na današnji dan nikako ne valja mijesiti hljeb, prati veš, iznositi pepeo ili raditi bilo šta od ručnih radova, da ženama tokom godine ne bi trnule ruke.
Postoji i stari običaj da mlade djevojke na ovaj dan beru cvijeće i njime ukrase dom kako bi prizvali mir i blagostanje, dok se djevojčicama oblače posebne haljine ne bi li ih uvijek pratila radost.
BONUS VIDEO: