Klimatskim promjenama, o kojima smo do sada uglavnom samo pričali, prethodnih dana smo i svjedočili kada je olujno nevrijeme u više navrata zahvatilo naše krajeve.

Јaki olujni vjetrovi, koji obaraju stabla i kidaju krovne konstrukcije, praćeni gradom i grmljavinom, posljedica su globalnih klimatskih promjena, koje je izazvala nekontrolisana upotreba fosilnih goriva i povećanje ugljen dioksida u atmosferi, saglasni su stručnjaci.

Sve učestaliji sušni i kišni periodi, kao i talasi tropskih vrućina, pokazuju da su klimatske promjene tu, u svom najnegativnijem svijetlu. Govoreći za Radio Republike Srpske, klimatolog i dekan banjalučkog Prirodno matematičkog fakulteta Goran Trbić, rekao je da su ovakvi ekstremi bilježeni u našoj prošlosti, ali tek jednom u deceniji ili dvije.

- Svaka godina postaje, na neki način, ekstremna. Ove godine tokom aprila, maja i juna, imali smo probleme sa poplavama, nakon čega je uslijedio toplotni talas i suša, a potom olujni vjetrovi i grad. Ove godine bilježimo i rekordan broj dana sa pojavom grada - kaže Trbić.

Ilija Čigoja, sa Šumarskog fakulteta u Banjaluci, za Radio pojašnjava da su klimatskim promjenama podložni i ekosistemi.

- Čovjek je taj koji je, u najvećoj mjeri, prouzrokovao klimatske promjene. Ali, na kraju, čovjek najviše i trpi kada su u pitanju ovakve prirodne katastrofe - kaže Čigoja.

Nekontrolisana upotreba fosilnih goriva, poput uglja i nafte, izazvala je povećanje ugljen dioksida u atmosferi, što je dovelo do klimatskih promjena. Јedini put za stabilizaciju klimatskog sistema jeste prelazak na obnovljive izvore energije, ponovlja profesor Trbić.

- Evropska Unija postavila je jako optimistične ciljeve - do 2050. godine da budemo klimatski neutralni. To je jako dobar cilj, ali pitanje i koliko realan. Mi i dalje imamo blagi porast ugljen dioksida, što nikako nije dobro. Prosječna godišnja temperatura danas je za skoro dva stepena viša u odnosu na temperaturu prije 50 godina. Nije puno, rekli bi, ali tolike promjene nekada su se dešavale u priodu od nekoliko stotina hiljada godina - zaključio je Trbić.

Na svoje prisustvo klimatske promjene mogle bi nas upozoriti već u narednih dan ili dva kada meteolorozi ponovo najavljuju moguću pojavu olujnog nevremena na našim područjima.