Svaki narod i svaka sredina imaju svoju kulturu ishrane koju određuju i neke specifičnosti sredine. Naša kuhinja nastajala je vijekovima, a recepti su brižljivo prenošeni s koljeno na koljeno, do današnjih dana. U doba kada pomodarstvo uništava tradiciju i kada se moderni čovjek sve više udaljava od nje, mi smo odlučili da se vratimo u njeno "naručje". Vratimo se na selo i to jedno posebno u Bosanskom Petrovcu po imenu Suvaja.

Baš u toj maleckoj Suvaji pravi se jedan poseban proizvod po imenu "basa". Mnogi vjerovatno ni pojma nemaju o čemu se radi, ali zaista vrijedi čuti priču o siru koji je ukusom očarao mnoge.

Od Kavkaza, preko Like do Bosanskog Petrovca


- Basa je svježi sir, kremasti namaz sa specifičnim mirisom i okusom koji sadrži od 3.7-4.7 odsto mliječne masti - kaže za ALOonline Jadranka Kerkez, domaćica iz Suvaje koja se proizvodnjom ovog karakterističnog sira bavi drugo godina.

Proizvodnja uslovljenja geografskim područjem i tradicijom dovela je do pojave nekoliko varijanti base koja je u suštini prema svim sastojcima i prehrambenim odlikama ostala ista, osim u načinu pripreme. U našoj regiji imamo ličku i petrovačku basu, a kako određeni izvori kažu ovaj sir porijeklo vuče čak sa planine Kavkaz.

[gallery size="full" ids="346685,346684"]

Kako se pravi basa: Tehnika "umoči prst"


Tradicionalni izvorni recepti prenošeni s koljena na koljeno vremenom su se prilagođavali mjestima, kulturi i tradiciji pa tako se danas basa u okolini Gospića pravi u drvenim kacama uz dodatak varenike (mlijeka), ili u drugim krajevima Like gdje se basa pravi od izmetenog mlijeka i kiselog mlijeka kao dodatka.

U BiH specifično je područje Bosanskog Petrovca, gdje se može pronaći nekoliko vrsta sira base, obična, posna ili basa sa mješom.

- Recept za basu varira od kraja do kraja. Ja sam prosula mlijeka i mlijeka dok nisam usavršila pravi. Čak sam i napravila basu od kozijeg mlijeka - kaže Jadranka i dodaje da je tajna base u dobrom mlijeku.

Recept za petrovačku basu pogledajte na videu ispod.



Ispaša goveda ključ svega: Trava iva od mrtva pravi živa


Znate za onu "foru" sa čuvenim italijanskim parmezanom i o tome kako sve zavisi od posebne bakterije koja se nalazi u travi koju pasu goveda? Priča je slična i sa basom.
- U proljeće krave pasu travu, pa je mlijeko malo 'lakše", dok u jesen jedu sijeno pa je onda i mlijeko masnije i basa jača - kaže Jadranka.

[caption id="attachment_346682" align="aligncenter" width="2560"] foto: Unsplash[/caption]

Tajna specifičnog okusa i mirisa sira base se ne nalazi u načinu pripreme, već u ispaši goveda. Slobodna ispaša na livadama prepunim aromatičnog i ljekovitog bilja idealna su mjesta za proizvodnju sira base. Vrsta i bilje koje pri ispaši konzumiraju goveda, čije se mlijeko koristi u spravljanju sira daju poseban šmek, miris i okus zbog čega je i basa posebna. Kažu da je za dobro mlijeko najvažnija trava iva koja prema izreci "od mrtva pravi živa".

Prošić: Želimo da zaštitimo geografsko porijeklo base


U seoskim domaćinstvima postoji gotovo vjekovna tradicija proizvodnje sira. I to za potrebe vlastitog domaćinstva. Tek su vremenom seoski sirevi postali roba koja se iznosi na bliža ili dalja tržišta. Petrovčani su imali ideju o formiranju mljekare kako bi basu proizvodili i izvozili na šire tržište. U mljekari bi zapošljavali mlade ljude i na taj način bi pomogli njih, a podstakli bi i ruralni razvoj regije.

Prema riječima bivšeg načelnika opštine Bosanski Petrovac Dejana Prošića zahtjev za zaštittu geografskog porijekla base upućen je Agenciji za sigurnost hrane BiH prije četiri mjeseca.

- Zahtjev smo uputili Agenciji za sigurnost hrane BiH prije neka četiri mjeseca. Potrebno je da se uskladi higijenski uslovi i obezbijedi proizvodna količina. Sama zaštita geografskog porijekla košta otprilike 15-20 hiljada KM - kaže Prošić za ALOonline.

BONUS VIDEO: