S obzirom na to da je, kako navode, bjesnilo veoma opasna zarazna bolest, prevencija kod divljih životinja direktno štiti građane.

Zahtjev upućen Ministarstvu poljoprivrede RS

Mila Šarić, predsjednica Udruženja za zaštitu i spasavanje životinja "Sretan pas", za "Nezavisne novine" pojašnjava da je ranijih godina Kancelarija za veterinarstvo BiH sprovodila oralnu vakcinaciju divljih životinja.

"Zadnja oralna vakcinacija bila je, prema mom saznanju, u septembru 2021. godine. Nakon toga se više nije primjenjivala na teritoriji BiH. Mi smo odlučili pokrenuti inicijativu jer imamo saznanje da su se počeli dešavati sporadični slučajevi bjesnila u zemljama u okruženju. Mi smatramo da je distribucija mamaca za oralnu vakcinaciju potrebna za zaštitu zdravlja građana, te da je to prioritet od javnog interesa", ističe Šarićeva.

Kako navodi, s obzirom na to da oni kao udruženje u Republici Srpskoj nisu mogli poslati inicijativu Kancelariji za veterinarstvo, odlučili su da se obrate nadležnom ministarstvu.

"Sada očekujemo njihovu reakciju povodom naše inicijative da se prevenira bjesnilo", kaže ona.

Upozorenje na moguću prijetnju iz okruženja

I Milan Savanović, narodni poslanik u Klubu Za pravdu i red, za "Nezavisne novine" potvrđuje da se godinama ne sprovodi ta praksa.

"Imamo naznake da je u zemljama u okruženju potvrđeno bjesnilo kod divljih životinja, ali čekamo da to bude potvrđeno od strane njihovih vlada. To je nama i te kako velika prijetnja, i ja o tome govorim već godinama. U suštini, bilo bi najbolje da se to obavlja putem tableta koje bi životinje oralno uzimale, a konzumiranjem tih tableta, koje su njima vrlo ukusne, one bi samim zagrizom iscijedile mekanu masu iznutra, a koja peroralno napravi antitijela na bjesnilo", priča Savanović.

Vakcine nisu velika ulaganja

Prema njegovim riječima, to nisu velika ulaganja jer vakcine za bjesnilo koje ambulante nabavljaju koštaju od 1,50 KM do dvije.

"Svaka opština bi se mogla uključiti, čak bi i šetači koji prolaze kroz šumu povremeno mogli razbacivati te tabletice, koje nisu štetne za toplokrvne životinje. I to bi zaista bilo efikasno", dodaje on.

Napominje i da je veliki broj pasa lutalica u prigradskim i gradskim sredinama, te da u slučaju zaraze to "dragi bog ne bi zaustavio".

"Recimo, u brojnim naseljima imamo slučajeve da se lisice kreću u gradskim sredinama, ali se pojavljuju i jazavci i šakali, a pogotovo područja oko Une i Save. To su čopori od po 100 komada", ističe Savanović.

Dodaje da će o tome govoriti na nekoj od narednih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.