Dok pacijenti u pojedinim drugim kantonima imaju mogućnost da određene preglede obave u privatnim zdravstvenim ustanovama na teret osiguranja, u Hercegovini su često primorani da čekaju na termine ili preglede plaćaju vlastitim novcem.

Na ovu praksu pravno se usprotivila mostarska Poliklinika „Vitalis“, koja je pokrenula tužbe protiv zavoda zdravstvenog osiguranja, tvrdeći da se privatnim zdravstvenim ustanovama onemogućava ravnopravno učešće u pružanju usluga osiguranicima.

Prvi sudski spor dobili su protiv Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, čija je odluka o zakupu prostora za PET/CT dijagnostiku poništena zbog proceduralnih propusta.

U „Vitalisu“ smatraju da pacijenti iz Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona nemaju jednake mogućnosti liječenja kao osiguranici iz drugih dijelova Federacije BiH. Navode da se u njihovoj ustanovi određene medicinske pretrage obavljaju na teret zdravstvenog osiguranja za pacijente iz drugih kantona, dok građani Hercegovine nemaju istu mogućnost.

Direktor Poliklinike „Vitalis“ Goran Đuzel smatra da zavodi zdravstvenog osiguranja održavaju monopol javnog sektora i time ograničavaju prava pacijenata.

"Zavodi se brane nekim odlukama starim 22 ili više godina, drže monopol i diskriminišu privatni sektor. Svi će prepoznati da u narodu kruže priče i stvarnost je takva da se magnetna rezonanca čeka, da su velike liste čekanja", rekao je Đuzel za BHRT.

Zavod tvrdi da pacijenti nisu diskriminisani

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona odbacuju optužbe i navode da posluju u skladu sa zakonom i finansijskim planom.

Ističu da su definisane liste čekanja za najčešće pretrage, poput CT-a i magnetne rezonance, ali da su utvrđeni i maksimalni rokovi za pružanje ovih usluga.

Prema njihovim navodima, onkološki pacijenti i oni kod kojih postoji sumnja na maligno oboljenje na pregled mogu čekati najduže 30 dana, dok je za ostale pacijente maksimalni rok 120 dana. Hitnim pacijentima usluge se pružaju odmah.

Iz Zavoda smatraju da, s obzirom na navedeno, njihovi osiguranici nisu diskriminisani u odnosu na osiguranike iz drugih kantona.

Sličan stav imaju i u Zavodu zdravstvenog osiguranja Zapadnohercegovačkog kantona, gdje tvrde da pacijenti imaju mogućnost izbora kada je riječ o najskupljim dijagnostičkim pretragama.

Sud poništio odluku SKB Mostar

U središtu prvog sudskog spora našla se Sveučilišna klinička bolnica Mostar. Sud je poništio odluku ove ustanove o zakupu prostora za PET/CT dijagnostiku zbog proceduralnih propusta.

U „Vitalisu“ tvrde da je firma koja je izabrana zakasnila sa ponudom, zbog čega očekuju da bi nakon sudske odluke upravo oni mogli dobiti priliku za potpisivanje ugovora.

"Ja uvijek vjerujem u pobjedu. Bilo je i krupnijih stvari, ali to jednostavno sve utihne, prekrije, zataška, pokrije na neki administrativni način, drugačije. Vjerujem da ćemo mi to dobiti, ali ne mogu 100 odsto biti siguran", rekao je Đuzel.

Iz SKB Mostar nisu komentarisali ovaj slučaj.

Dok se sporovi između privatnog i javnog zdravstvenog sektora vode pred sudovima, ostaje pitanje koliko su zbog postojećeg sistema uskraćeni sami pacijenti.

Iako bi zdravstvena zaštita trebalo da bude dostupna osiguranicima pod jednakim uslovima, građani se suočavaju sa dugim listama čekanja ili troškovima pregleda koje moraju snositi sami.