Antonio Impezi se jedne ljetnje večeri kupao kada je njegov dom u obalskom predgrađu Napulja, Pocuoliju, snažno zatresao plitak zemljotres magnitude 4,7 stepeni po Rihteru. Iz stana je istrčao go, noseći u naručju prestravljenog sina.
"Sve je lupalo. Sve je padalo. Odjednom me je moj četvorogodišnjak pogledao i rekao: 'Tata, zgrada se ruši!'", prisjeća se on u razgovoru za Fajnenšel tajms.
Zemljotres je ponovo upozorio na opasnost koju predstavlja drevni italijanski supervulkan Kampi Flegrei, ogromna vulkanska kaldera površine veće od 100 kvadratnih kilometara, smještena na atraktivnom priobalnom području sjeverno od Napulja.
Pitanje šta učiniti sa približno 500.000 ljudi koji i dalje žive na području kaldere postalo je ozbiljan politički problem za vladu italijanske premijerke Đorđe Meloni.
Iako se na tom području decenijama bilježe intenzivni potresi, seizmička aktivnost je posljednjih godina postala snažnija. Uzrok su gasovi i magma koji se nakupljaju pod zemljom i potiskuju prema površini. Zemljotres od 31. jula bio je jedan od najjačih zabilježenih u posljednjih nekoliko decenija.
"To je jedan od najopasnijih vulkana ne samo u Italiji nego i u svijetu. Kada ste tamo, nemate osjećaj opasnosti. Vidite more, prelijep pejzaž. To je tako lijepo područje. Ljudi kažu: 'Pa dobro, prihvatamo rizik'", rekao je Karlo Doljoni, bivši predsjednik Italijanskog nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju.
Iako naučnici ne vide znakove neposredne erupcije, zemljotresi stvaraju velike probleme zajednicama koje žive na području vulkana. U Pocuoliju je nakon snažnog ljetnjeg potresa raseljeno gotovo 5.700 stanovnika.
Zemljotres je toliko snažno zatresao lokalne zgrade da su mnoge, iako još uvek stoje, proglašene nebezbjednim i nepogodnim za stanovanje. "Ljudi sada shvataju da je Kampi Flegrei opasan. Potresi su se posljednjih godina pojačali. Veoma su plitki i izazivaju prilično snažno podrhtavanje", rekao je Doljoni.
Prošlog mjeseca oko 700 stanovnika područja Kampi Flegrei, zajedno sa gradonačelnicima pogođenih opština, okupilo se u Rimu. Od vlasti su zatražili više novca i manje administrativnih prepreka kako bi se ubrzala neophodna protivzemljotresna obnova zgrada i omogućio njihov povratak u oštećene domove.
Italijanska vlada je prošlog mjeseca odobrila desetogodišnji plan vrijedan milijardu evra za područje Kampi Flegrei. Plan uključuje subvencije kojima bi se pokrilo do 70 odsto troškova protivzemljotresne obnove privatnih kuća, kao i bolju pripremu za moguću hitnu evakuaciju.
"Država ne obećava nemoguće uklanjanje rizika. Međutim, preuzima odgovornost za smanjenje izloženosti i ranjivosti", rekao je ministar civilne zaštite Nelo Muzumeči predstavljajući plan.
Istovremeno, stanovnike će finansijskim podsticajima pokušati da motivišu da napuste područje poznato po relativno pristupačnim nekretninama i prirodnim ljepotama, koje se nalazi u neposrednoj blizini Napulja.
"Potrebno je dobrovoljno preseljenje uz finansijske podsticaje, barem za najugroženije nekretnine i područja sa najvećim rizikom", rekao je Muzumeči, priznavši da je podsticanje stanovnika na odlazak "politički veoma osjetljivo pitanje".
Područje posljednji put eruptiralo 1538. godine
Kampi Flegrei, čije ime znači "Goruća polja", poznat je po vulkanskoj aktivnosti još od antičkog rimskog doba. Smatra se da je nadahnuo Danteov opis sumpornog, užarenog pakla u njegovom djelu "Pakao".
Posljednja erupcija dogodila se 1538. godine, nakon čega je vulkan vijekovima mirovao, a područje se postepeno urbanizovalo. Međutim, posljednjih decenija kaldera pokazuje znakove ponovne aktivnosti.
Područje Pocuolija se od 1950. godine izdiglo za približno 4,6 metara. Vulkanolozi se slažu da se mogućnost buduće erupcije, koja bi zahtijevala masovnu evakuaciju, ne može isključiti.
"Nema jasnih dokaza da će doći do erupcije, niti da će se ona dogoditi uskoro. To je velika nedoumica. Obično ljudi žive oko vulkana. Ovdje ljudi žive direktno na njemu. Ako dođe do erupcije, dogodiće se doslovno pod njihovim nogama", rekao je vulkanolog Kristofer Kilbern, direktor Centra za istraživanje prirodnih opasnosti na londonskom Univerzitetskom koledžu.
Italija kontinuirano nadzire kalderu putem Vezuvske opservatorije, gdje naučnici neprestano prate seizmičku aktivnost, emisije otrovnih gasova i brzinu izdizanja tla. Direktorka opservatorije Lučija Papalardo kaže da bi ti pokazatelji trebalo da omoguće pravovremeno upozorenje na moguću erupciju i stanovnicima daju vremena za bjekstvo.U kontrolnoj sobi, u kojoj se nadzor sprovodi 24 sata dnevno, nalazi se i posebna telefonska linija koja je direktno povezana sa italijanskom službom civilne zaštite zaduženom za koordinaciju eventualne evakuacije.
"Erupcija se može predvidjeti, tako da ljudi mogu da spasu svoje živote. Možete spasiti ljudske živote, ali ne i zgrade, kuće i tako dalje. Moramo da živimo sa tim. Potrebno je prihvatiti taj rizik, da možemo izgubiti sve što imamo", rekla je Papalardo. Ipak, upozorila je da bi stanovnici u slučaju erupcije mogli da pretrpe ogromne materijalne gubitke.
Stanovnici ne žele da napuste svoje domove
Pojačana aktivnost Kampi Flegreija počela je još pedesetih godina prošlog vijeka, ali se intenzitet potresa i izdizanja tla mijenjao tokom vremena. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina desetine hiljada ljudi trajno su evakuisane iz svojih domova u istorijskom centru Pocuolija zbog dugotrajnog perioda učestalih slabijih potresa.
Tadašnja evakuacija ostavila je posljedice u obliku nezadovoljstva i nepovjerenja prema vlastima. "Bila je to prisilna evakuacija, nasilna evakuacija", rekla je sociološkinja Ana Marija Zakarija sa Univerziteta Federiko Drugi u Napulju.
Vlasti Pocuolija su nakon toga potrošile gotovo 200 miliona evra na pretvaranje napuštenog istorijskog centra u turistički kompleks, ali projekat još nije završen, a područje je i dalje gotovo pusto.
Stanovnike danas najviše zabrinjava šteta na zgradama usljed zemljotresa, zbog koje su mnogi primorani da napuste domove koji nisu dovoljno otporni na snažnija podrhtavanja tla. Budući da je veliki broj kuća nakon julskog potresa proglašen nepogodnim za stanovanje, dio stanovnika počeo je da napušta grad.
Komentari (0)