Najvažnije brojke

2,44 miliona KM ocarinjena je roba u 9 mjeseci 2026.
450.895 KM manje nego u istom periodu lani
2.152 pošiljke u 9 mjeseci 2026.
2.090 pošiljke u istom periodu lani


Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u poštanskom prometu za devet mjeseci ove godine ocarinjena je roba vrijedna oko 2,44 miliona KM, što je za 450.895 KM manje nego u istom periodu lani.

Istovremeno, broj ocarinjenih pošiljki porastao je sa 2.090 na 2.152, odnosno za 62 pošiljke. Ukupna težina ocarinjene robe smanjena je sa 16,43 na oko 13,45 tona, dok je na ime uvoznih dažbina naplaćeno 546.406 KM, u poređenju sa 643.546 KM u istom periodu 2025. godine.

Najveća vrijednost ocarinjene robe u Sarajevu

Vrijednost ocarinjene robe po carinskim referatima:

1,18 miliona KM Sarajevo
674.000 KM Mostar
579.000 KM Banjaluka

Posmatrano prema carinskim referatima u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu, najveća vrijednost ocarinjene robe zabilježena je u Sarajevu, gdje je iznosila oko 1,18 miliona KM. U Mostaru je evidentirana roba vrijedna oko 674.000 KM, a u Banjaluci oko 579.000 KM.

Najveći problem kod prodaje sportske opreme

Predsjednik Skupštine Udruženja trgovine Privredne komore Republike Srpske Milan Leburić ističe da konkurencija stranih internet platformi ne pogađa podjednako sve trgovinske djelatnosti, ali da je posebno izražena kod prodaje sportske opreme i sličnih proizvoda.

"Prehrambena trgovina nije toliko ugrožena, ali kolege koje se bave prodajom sportske opreme kažu da im nelojalna konkurencija predstavlja veliki problem", rekao je Leburić za "Glas".

On smatra da je jedan od odgovora domaćih trgovaca na promjene potrošačkih navika razvoj sopstvene internet prodaje, te očekuje da će u naredne dvije do tri godine sve više trgovina, uz klasične prodavnice, imati i onlajn ponudu. Kao prednosti elektronske trgovine navodi niže troškove poslovanja, manju potrebu za skladišnim prostorom na više lokacija i mogućnost da se dostava povjeri brzim poštama, umjesto organizovanja sopstvene distribucije.

"Kada imate veći broj prodavnica, morate imati robu na više lokacija i plaćati zakup prostora. Kod internet prodaje možete organizovati poslovanje iz jednog skladišta, a distribuciju povjeriti kurirskim službama. Mislim da tu ima više koristi nego nedostataka", naglasio je Leburić.

Građani sve češće kupuju jeftinije proizvode

Ekonomista Miloš Todorović smatra da rast broja ocarinjenih pošiljki uz pad njihove ukupne vrijednosti može ukazivati na to da građani sve češće kupuju jeftinije proizvode, nastojeći da uštede u uslovima rasta cijena i prihoda koji ne prate u potpunosti poskupljenja.

"Ljudi pokušavaju da prođu povoljnije, a na to utiču i popusti i oglašavanje platformi poput "Temua". Često traže proizvode koje mogu da plate znatno manje nego u domaćim prodavnicama, ali se postavlja pitanje njihovog kvaliteta i stvarne vrijednosti", rekao je Todorović.

On upozorava da niska cijena ne mora nužno značiti i isplativu kupovinu, posebno kada je riječ o proizvodima čija su trajnost, kvalitet i bezbjednost upitni. Posebnu pažnju, kako navodi, zahtijevaju suplementi i slični proizvodi koji se naručuju iz inostranstva, jer za njih mogu važiti posebni uslovi uvoza i stavljanja u promet.

Todorović smatra da dugoročno povećanje kupovine na stranim platformama može imati negativne posljedice po domaću ekonomiju, jer se novac potrošen na uvozne proizvode odliva iz zemlje umjesto da ostane u domaćem privrednom sistemu.

"Kada građani sve više kupuju iz inostranstva, povećava se odliv novca iz zemlje, što dodatno produbljuje već postojeću neravnotežu između novca koji odlazi i onoga koji ulazi u domaću ekonomiju", istakao je Todorović.