Više od polovine novca kasnije je vraćeno, ali oko 36 miliona evra i dalje nije pronađeno.

Jedna poruka na WhatsAppu i jedan telefonski poziv bili su dovoljni da iz jedne od najvećih italijanskih privatnih banaka budu pokrenuti transferi vrijedni gotovo 95 miliona evra.

Žrtva prevare bio je Paolo Molesini, tadašnji predsjednik Fideurama, privatnog bankarskog ogranka grupacije Intesa Sanpaolo. Prema informacijama koje su Reutersu potvrdila dva izvora upoznata sa slučajem, prevaranti su koristili lažne poruke i vještačku inteligenciju za imitiranje glasa poznatog advokata.

Sve je počelo porukom na WhatsAppu

Prevara se dogodila u februaru 2026. godine. Molesini je dobio poruku na WhatsAppu koja je izgledala kao da ju je poslao Carlo Messina, izvršni direktor Intesa Sanpaolo.

U poruci je zatražena hitna pomoć u vezi sa povjerljivom finansijskom operacijom u inostranstvu. Poruka je bila dio pažljivo osmišljene prevare čiji je cilj bio da ostavi utisak da zahtjev dolazi direktno iz vrha bankarske grupacije.

Ubrzo je uslijedio telefonski poziv osobe koja se predstavila kao visoki partner poznate advokatske kancelarije i koja je navodno potvrdila instrukcije iz prethodne poruke.

Glas je, prema izvorima, bio napravljen pomoću vještačke inteligencije.

Prevaranti su tako spojili dva elementa – poruku koja je izgledala kao da dolazi od direktora matične banke i telefonski poziv osobe čiji je glas Molesini poznavao.

Novac otišao u Kinu i Hong Kong

Uvjeren da je zahtjev autentičan, Molesini je naložio finansijskom sektoru Fideurama da izvrši niz transfera.

Novac je uglavnom prebačen na račune u Kini i Hong Kongu, a ukupna vrijednost transfera dostigla je oko 95 miliona evra.

Fideuram je relativno brzo primijetio nepravilnosti i obavijestio banke i nadležne organe u više zemalja.

Međunarodna saradnja omogućila je da se dio novca blokira i vrati.

Prema izvorima Reutersa, oko 53 miliona evra je vraćeno, dok se za približno 36 miliona evra i dalje traga. Taj dio novca je, prema dostupnim informacijama, prošao kroz mrežu računa u inostranstvu, a zatim je pretvoren u kriptovalute, što je dodatno otežalo njegovo pronalaženje i povraćaj.

Istraga u Milanu

Slučaj istražuje tužilaštvo u Milanu.

Prema Reutersovim informacijama, Molesini i drugi rukovodioci Fideurama nisu pod istragom. Istražitelji su, međutim, usmjerili pažnju na stranog državljanina koji živi van Evrope i koji je osumnjičen za računarsku prevaru.

Molesini je u martu podnio ostavku na mjesto predsjednika Fideurama, navodeći lične razloge. U trenutku njegove ostavke banka nije objavila dodatna objašnjenja, a Fideuram i Intesa Sanpaolo sada nisu željeli da komentarišu slučaj.

Vještačka inteligencija postaje novo oružje prevaranata

Ovaj slučaj pokazuje kako su se promijenile klasične finansijske prevare.

Nekada je prevarantu bio potreban lažni potpis, falsifikovan dokument ili kompromitovan imejl. Danas je moguće napraviti lažnu poruku, imitirati identitet direktora i generisati glas koji zvuči kao osoba koju žrtva lično poznaje.

U slučaju Fideurama upravo je kombinacija više elemenata učinila prevaru uvjerljivom.

Najprije je stigla poruka koja je izgledala kao da je šalje najviši rukovodilac, a zatim je uslijedio telefonski poziv sa glasom osobe od povjerenja. Tek kada su transferi već izvršeni, banka je otkrila nepravilnosti.

Za nekoliko sati tako je pokrenuta finansijska operacija vrijedna gotovo 100 miliona evra.

Slična prevara već se dogodila u Italiji

Ovo nije prvi slučaj u Italiji u kojem je vještačka inteligencija iskorištena za imitiranje glasa javne ličnosti.

Prošle godine prevaranti su pomoću AI tehnologije imitirali glas jednog italijanskog ministra i uspjeli da ubijede biznismena Masima Moratija da prebaci gotovo milion evra na račun u inostranstvu. Novac je kasnije vraćen.

Slučaj Fideurama, međutim, pokazuje da mete više nisu samo pojedinci.

Meta može biti i velika finansijska institucija, a jedna uvjerljiva poruka i AI-generisani glas mogu biti dovoljni da se pokrene transfer od desetina miliona evra.

Zbog toga se finansijski sektor suočava sa novom vrstom rizika: tehnologija koja bankama omogućava bržu i efikasniju obradu informacija istovremeno omogućava prevarantima da mnogo uvjerljivije lažiraju identitet ljudi kojima zaposleni vjeruju, piše Telegraf.