Laburistički poslanik Stiv Jem u junu je u britanskom parlamentu govorio o odnosu društva i tehnologije, pitajući ko zapravo oblikuje koga – tehnologija društvo ili društvo tehnološke kompanije.

Ironija je u tome što je njegov govor, prema analizi alata Pangram, u potpunosti napisan uz pomoć vještačke inteligencije.

Jem to ne krije. Za "The Economist", kako prenosi "Jutarnji", rekao je da njegov kabinet, u skladu sa parlamentarnim pravilima, koristi AI alate za različite zadatke, uključujući pripremu govora.

Analiza lista "The Economist" pokazala je da je otprilike svaka deseta riječ izgovorena u raspravama britanskog parlamenta prethodno sastavljena uz pomoć AI-ja. Još 2024. godine takvi slučajevi bili su gotovo zanemarivi.

Među poslanicima čiji govori najčešće nose tragove vještačke inteligencije prednjači konzervativac Nil Šastri-Hurst. Čak tri četvrtine njegovih parlamentarnih istupa tokom protekle godine označeno je kao napisano uz pomoć AI-ja. Visok udio zabilježen je i kod nezavisnog poslanika Aleksa Istona, te laburista Stiva Jema i Sare Hol.

Britanija nije izuzetak. Poslanici u Australiji i Kanadi koriste AI još češće, dok ni članovi američkog Predstavničkog doma mnogo ne zaostaju.

Problem je, međutim, u tome što javnost nije pretjerano naklonjena takvoj praksi. Istraživanje koje je za "The Economist" sprovela konsultantska kompanija "Public First" pokazalo je da britanski birači posebno ne odobravaju korišćenje AI-ja za pisanje političkih govora.

Građani biraju poslanike da ih predstavljaju i govore u njihovo ime. Zato se sve glasnije postavlja pitanje: ako političari vještačkoj inteligenciji prepuste pisanje govora i oblikovanje argumenata, koliko u tim porukama još ima njihovog sopstvenog glasa?

"Loše napisani govori vode ka lošoj politici. Ideje širimo pisanjem", upozorio je Alan Loker, nekadašnji pisac govora za britanskog premijera Kira Starmera.