Prstenovački kamp počeo je u četvrtak, a završava sutra. Jedna od učesnica, ekologinja Nataša Crković, već je tužna zbog toga. Teško joj je da se rastane od ptičica.

„Držati pticu u ruci i izbliza je posmatrati za ljubitelje prirode je posebno iskustvo, a istovremeno i šansa da se ova grupa životinja približi ljudima, koji misle da su vrapci, golubovi i vrane sve ptice koje postoje“ – kaže Nataša Crnković, koja je koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.

Kada je u pitanju ptica, to je sasvim druga priča: prstenčić na njenoj nozi treba da otkrije tajne.

„Prstenovanje ptica je naučna metoda, kojom se obilježavaju ptice tako što im se stavlja metalni prsten, najčešće na nogu. Metoda je za pticu bezbolna, iako je stresna, jer se ptica hvata, obilježava, mjeri, te onda pušta“ – objašnjava Nataša.

Podaci koji se prikupljaju praćenjem prstenovanih ptica koriste istraživačima da saznaju više o ponašanju ptica, trendovima, promjeni brojnosti pojedinih vrsta i njihovom kretanju i migracijama.

„Već smo dobili zanimljive nalaze, čime ovi pernati ambasadori jačaju našu argumentaciju da se Livanjsko polje napokon treba i od strane vlasti prepoznati kao područje za zaštitu“ – poručila je Nataša Crnković.

Kamp, koji je organizovao Centar za životnu sredinu Banjaluka, lociran je kod Lipskog jezera u Livanjskom polju, a vodi ga iskusni ornitolog i prstenovač Tibor Rekecki iz Srbije.

„Iako sam do sada prstenovao preko 14.000 ptica, ovo područje mi je vrlo zanimljivo i uzbudljivo, jer se nalazi na jadranskom migratornom putu. Ševarski trstenjak nam je prvi značajan nalaz, to je vrsta koja Livanjsko polje koristi kao odskočnu dasku na putu ka Mediteranu“ – kaže Rekecki.

Drugi značajan nalaz je hibrid seoske i gradske laste.

„To je jako rijetka ptica, a ovdje se pojavljuje zbog blizine Mediterana, koji je poznat kao centar diverziteta lasta“ – objašnjava iskusni Rebecki.

Mozaičnost Livanjskog polja stvara idealne životne uslove za veliki broj vrsta ptica, koje se nažalost sreću i sa velikim izazovima.

„Ovdje je živi svijet već veoma dugo neraskidivo vezan i za čovjeka, a zarastanje polja, uzrokovano manjkom pašarenja i generalno smanjenjem broja ljudi, većini ptica ne odgovara. S druge strane tu su i negativne ljudske aktivnosti, kao što su krivolov, planovi za enormni broj vjetroelektrana, loše upravljanje otpadom, požari, promjene vodnog režima polja za potrebe proizvodnje energije i kopanja treseta“ – upozorava Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

On poručuje da Livanjsko polje treba da bude zaštićeno, kako bi se očuvala priroda ovog kraja.

Prstenovački kampovi su izuzetno značajni za proučavanje ptica. U Livanjskom polju se ovaj kamp organizuje prvi put, a s obzirom na to da je u pitanju pticama omiljeno područje u BiH, organizatori i učesnici očekuju i zanimljive rezultate.

Kamp je organizovan kroz projekat „Očuvanje srca Dinarskog krša: zaštita prirode i osnaživanje zajednica kao put ka održivom upravljanju“, koji Centar za životnu sredinu realizuje sa partnerima Euronatur iz Njemačke, Estavela iz BiH i BIOM iz Hrvatske, a uz finansijsku podršku Nando i Elsa Peretti fondacije.

 

(srpskainfo)