Ako se se pitate gdje na jednom mjestu pronaći ono što miriše na selo, djetinjstvo i domaću kuhinju – odgovor je jednostavan: u Romanijskoj kući u Sokocu koja polako postaje mjesto gdje se susreću proizvođači, kupci i turisti, ali i svojevrsna izložbena prostorija ovog kraja.
Ideja je jednostavna – okupiti male poljoprivredne proizvođače, predstaviti njihov rad i pomoći im da ono što proizvedu lakše pronađe put do kupca. Na policama nema industrijske proizvodnje. Svaki proizvod ima svog proizvođača, svoju priču i, što je najvažnije, put koji vodi od lokalnog domaćinstva do kupca.
A među proizvodima koji najbrže pronalaze put do potrošača posebno mjesto ima ono što je Romanija decenijama čuvala kao svoje gastronomsko blago – sir, kajmak, kiselo mlijeko i med.
Romanijska kuća, međutim, nije zamišljena samo kao prodavnica. Njena ambicija je mnogo šira – da postane mjesto na kojem će se povezati mali proizvođači, kupci i turisti, ali i početna tačka za ozbiljniji razvoj i širenje domaće proizvodnje.
Upravo je plasman proizvoda, prema riječima načelnika opštine Strahinje Baševića, godinama bio jedna od najslabijih karika u lancu proizvodnje.
„Romanijska kuća je zamišljena kao mjesto okupljanja poljoprivrednih proizvođača, primanja njihovih proizvoda i njihove prezentacije. Želimo da povežemo proizvođača i krajnjeg potrošača i da našim malim proizvođačima omogućimo da prošire kapacitete proizvodnje“, ističe Bašević.
Na policama se tako mogu pronaći proizvodi različitih proizvođača sa područja Sarajevsko-romanijske regije, ali i dio ponude iz Hercegovine. Od prehrambenih proizvoda, preko kozmetike, ljekovitih čajeva i aromatičnog bilja, do proizvoda od jagodičastog i drugog voća. Tu su i sokovi, sirevi, med, rakija, proizvodi od tartufa, kao i brojni drugi proizvodi karakteristični za domaću proizvodnju.
Posebno mjesto imaju proizvodi koji nose ime Romanije. Među njima su romanijski sir, romanijski med i romanijski skorup kajmak, proizvodi koji su brendirani i zaštićeni, a upravo oni predstavljaju dio onoga po čemu je ovaj kraj prepoznatljiv.
Prodavačica Zorana Ninković kaže da posjetioci najčešće biraju upravo tradicionalne domaće proizvode.
„Najviše se traže mliječni proizvodi – sir, kajmak, kiselo mlijeko, ali i med i domaći sokovi. Ljudi vole da vide šta je proizvedeno na našem području i da znaju šta kupuju. Ima i onih koji dođu po jedan proizvod, pa vide još nešto što im se dopadne i izađu sa punom kesom“, kaže Ninkovićeva.
A ono što je kupcima ukus, turistima je dio doživljaja.
Dragana Vukosavljević iz Turističke organizacije Sokolac smatra da domaća hrana ima važnu ulogu u predstavljanju cijelog kraja.
„Prema podacima Svjetske turističke organizacije, hrana se nalazi među ključnim faktorima po kojima turisti biraju destinacije. Poslije prirode i kulture, upravo hrana ima veoma važnu ulogu. Romanijski kraj je poznat po tradicionalnim proizvodima i bogatoj gastro ponudi, tako da je Romanijska kuća važan korak u razvoju gastro-turizma i turizma uopšte“, kaže Vukosavljvićeva.
U samoj Romanijskoj kući nalazi se i info-punkt Turističke organizacije Sokolac, pa posjetioci osim domaćih proizvoda mogu dobiti informacije o smještaju, ugostiteljskim objektima i mjestima koja vrijedi posjetiti.
A razloga za obilazak Romanije ne manjka – od planinarenja i prirodnih ljepota do aktivnosti poput kajaka na rijeci Bioštici, dok su u zimskim mjesecima posebno zanimljiva skijališta.
Već sada Romanijsku kuću posjećuju ljudi iz okolnih opština, ali i gosti iz Srbije. Veći broj turista očekuje se tokom zimskih školskih raspusta, kada Romanija tradicionalno postaje privlačna destinacija za goste iz Srbije.
Cilj, međutim, nije samo prodaja.
Romanijska kuća zamišljena je kao prvi korak ka širem sistemu otkupa i prerade domaćih proizvoda. U planu je da Zadruga, koja će biti svojevrsni oslonac poslovanju kuće, otkupljuje stoku, mlijeko i druge poljoprivredne proizvode od lokalnih proizvođača.
Planira se i mini-sirana u kojoj bi se sirovo mlijeko prerađivalo u finalne proizvode, dok se kroz projekte pokušava obezbijediti i mini-klanica, kako bi se omogućio otkup stoke, prerada mesa i plasman gotovih proizvoda.
Na taj način, ideja je da proizvodi sa sela kroz organizovan otkup, preradu i prodaju stignu do šireg tržišta.
Romanijska kuća izgrađena je uz podršku italijanske vlade, odnosno fonda BARI, koji je za izgradnju objekta izdvojio 223.000 KM, dok je opština uložila više od 60.000 KM u opremanje i završne radove. Za sada su u kući zaposlena dva radnika.
Predstoji posao koji je možda jednako važan kao i sama proizvodnja – da za sve ono što nastaje na Romaniji pronađu kupce. Jer domaći proizvod može biti odličan, ali tek kada pronađe put do tržišta, postaje održiva priča za proizvođača. Romanijska kuća taj put sada pokušava da napravi kraćim. I možda je upravo zato njena najvažnija polica ona koja povezuje selo i grad, proizvođača i kupca, domaću hranu i turizam – sve pod jednim krovom, sa mirisom i ukusom Romanije.
Komentari (0)