Radnike Šumarstva i u narednom periodu će spriječiti da probijaju šumske puteve s ciljem eksploatacije drveta. Nakon što su radovi zaustavljeni na jednoj, započeti su na drugoj lokaciji, ali građani ostaju odlučni u namjeri da to ne dozvole. Ovaj kraj, poznat po nazivima Klis i Dolina Neretvice, pretrpio je ogromna razaranja od poplava i klizišta, koja su pogodila ovaj dio Bosne i Hercegovine u oktobru 2024. godine.

Stručnjaci su utvrdili da su masovna sječa šume i probijanje šumskih puteva u ovom kraju uveliko doprinijeli razornim klizištima.

"Naši zahtjevi ostaju isti. Podnijeli smo inicijativu Gradskom vijeću Konjic da se izvorišta na lokalitetu Kruščice ucrtaju u katastar i da se odrede vodozaštitne zone. Da niko ne može nasumično doći da siječe šumu, već da stručna lica to odrede i da se svi pridržavamo toga", kazao je za Avaz predstavnik mještana Kruščice Selmir Habibija, dodajući da su dobili nalaze građevinske inspekcije Konjica i kantonalne inspekcije za ceste u kojima je navedeno da Šumarstvo nije moglo na ovaj način da vrši probijanje tih dionica.

Izvršni direktor Šumarstva "Prenj" Alem Muharemović kaže da je preduzeće još prošle godine trebalo započeti sječu drvnih sortimenata na Kruščici, ali nakon što se lokalno stanovništvo pobunilo tražeći zaštitu izvora vode, ostavljen je rok da podnesu zahtjev za njihovo ucrtavanje i izdvajanje vodozaštitnih zona.

Međutim, to im je, izgleda, bio samo alat da godinu prolongiraju radove jer nisu pokrenuli aktivnosti za zaštitu izvorišta. Kad su ponovo trebali početi radove, obratili su se Federalnoj šumarskoj inspekciji, koja je konstatovala da ne ugrožavaju postojeće izvore. Prilikom projektovanja vodilo se računa o ucrtanim izvorištima, a angažovan je i profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu da utvrdi da li planirana sječa ugrožava vodovode.

Muharemović ističe da mještane ne interesuju toliko izvorišta, već je inspekcija na terenu zatekla veliki broj ćumurana u kojima se proizvodi ćumur, kao i bespravne sječe.

S druge strane, Habibija odbacuje ove navode kao dezinformacije i ističe da je riječ o problemu svih mještana koji se snabdijevaju s dva lokaliteta u rejonu gdje su planirani radovi. Haotičnom stanju najviše doprinosi činjenica da Hercegovačko-neretvanski kanton nema zakon o šumama. Dok mještani blokiraju mehanizaciju, uposlenik Šumarstva uz pomoć drona nadgleda područje, pa u takvoj situaciji šumu niko ne može da siječe, piše Avaz.